1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaArmenija

Koliko je ugrožena Armenija?

7. listopada 2023

Azerbajdžan je osvojio armensku enklavu Gorski Karabah. Sada se postavlja pitanje planira li možda daljnje napade. U Armeniji se ljudi pripremaju na najgore.

https://p.dw.com/p/4XCPu
Kolona izbjeglica iz Gorskog Karabaha
Kolona izbjeglica iz Gorskog KarabahaFoto: DAVID GHAHRAMANYAN/REUTERS

„Što učiniti u slučaju zračne uzbune" – ta obavijest Ministarstva za izvanredne situacije već́ nekoliko dana stoji zalijepljena na ulazima zgrada u glavnom gradu Armenije. Opisano je kako se ponašati ako se oglase sirene za zračni napad na Erevan.

Iako stotine ljudi svake večeri šeću ulicama i uživaju u kasnom ljetu, u gradu se osjeća napetost. Recimo, Lara Arahonian ima spakiran i pripremljen kofer koji stoji kod ulaznih vrata stana od rata 2020. godine. Ona ima iskustva s krizama, ali nikada se, kaže, u Armeniji nije osjećala tako nesigurno kao sada.

Njezina nevladina organizacija Ženski resursni centar trenutno organizira pomoć́ za žene i djevojke koje su pobjegle u Armeniju kada su azerbajdžanske postrojbe 19. rujna zauzele Gorski Karabah.

Strah od napada na Armeniju

Dok država i civilno društvo pokušavaju zbrinuti, prema službenim podacima, više od 100.000 ljudi, sve oči sa strahom su uprte u Azerbajdžan. Jer, azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev mogao bi težiti postizanju još nekih vojnih ciljeva.

azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev
U Armeniji strahuju da bi azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev mogao imati još vojnih ciljevaFoto: Imago/Belga/F. Sierakowski

Konkretno, on bi htio stvoriti transportne rute preko armenskog teritorija do azerbajdžanske eksklave Nahičevan. Osim toga, granica između Armenije i Azerbajdžana još mora biti do kraja razjašnjena.

Iako su pregovori u toku od prekida vatre u studenome 2020. godine, azerbajdžanske trupe su već́ nekoliko puta napadale armenski teritorij i zauzele strateški važne visoravni u planinskom pograničnom području. Na najužem mjestu između Azerbajdžana i Nahičevana armenski teritorij je širok manje od 30 kilometara.

A tu je i propaganda koja se širi iz Bakua da Azerbajdžan ima pravo na jug Armenije ili čak na tu cijelu zemlju.

Pametan igrač

Stručnjaci u Erevanu, poput Erica Hacopiana, opisuju Alijeva kao oštroumnog igrača koji je znao kako treba iskoristiti vojne i strateške prednosti Azerbajdžana. Međutim, nakon zauzimanja Gorskog Karabaha mogao bi se i preračunati.

Već je nasilno protjerivanje Armenaca u ovom trenutku iznenadilo mnoge, budući da je njihovo vodstvo pokazalo volju za pregovore s vladom u Bakuu. Osim toga, Alijev je obećao predstavnicima SAD-a i EU-a da neće poduzimati vojne akcije protiv stanovništva Gorskog Karabaha.

Izbjeglice iz Gorskog Karabaha
U Armeniju je stiglo više od 100.000 izbjeglica iz Gorskog KarabahaFoto: DAVID GHAHRAMANYAN/REUTERS

A to što je to ipak učinio, bivši armenski ministar vanjskih poslova Zohrab Mnatsakanyan vidi kao poniženje za SAD i EU. On kaže da Alijev taktizira i šalje vojsku malo po malo u Gorski Karabah ili u Armeniju te čeka međunarodne reakcije prije nego što nastavi dalje.

Alijev je iznenada otkazao dugo planirani sastanak s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom, koji se trebao održati u nazočnosti predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza ovoga četvrtka u Granadi. To pokazuje da on sada nipošto nije spremniji na kompromis, nego da postavlja nove uvjete.

Očito Alijev nije želio da na tom sastanku bude i Macron, kojeg je optužio da ima antiazerbajdžanski stav.

Ojačati vojno

Hacopian, Mnatsakanyan i mnogi drugi smatraju da je njihova zemlja upućena sama na sebe te da prijetnju predstavlja i dosadašnja saveznica Rusija. Budući da je predsjednik Vladimir Putin više puta dao prednost Azerbajdžanu, armensko vodstvo se sada okreće drugim državama – i računa s osvetom Moskve.

U očekivanju vjerojatnog poskupljenja plina razmatra se koliko će time biti pogođeno gospodarstvo i može li drvo zamijeniti plin za grijanje. A ne isključuje se čak ni mogućnost državnog udara i pokušaja atentata na Pashinyana.

Azerbajdžanski vojnici na granici prema Armeniji
Azerbajdžanski vojnici na granici prema ArmenijiFoto: Aziz Karimov/AP Photo/picture alliance

Unatoč ili baš zbog prijetnji za državnost Armenije na mnogim mjestima se osjeća odlučnost. Armenija već́ ima veći BDP po glavi stanovnika od Azerbajdžana, kaže Hacopian. I dodaje da će Azerbajdžan, kao diktatorska država koja izvozi naftu i plin, neminovno oslabiti ako ti resursi u budućnosti presuše.

Armenski novinar Raffi Elliott kao cilj vidi naoružavanje svoje zemlje, što će, smatra on, Azerbajdžan odvratiti od eventualnog napada. To se postiže kroz vojnu suradnju s Indijom i Češkom, čiji su sustavi naoružanja utemeljeni na sovjetskim modelima, kaže ovaj novinar. I dodaje da treba još pričekati što će točno obuhvatiti vojna suradnja koju je Francuska obećala u utorak.

Podrška iz Europe

Francuska također šalje svog vojnog atašea u Erevan i želi otvoriti konzulat na jugu Armenije – kao snažan signal upućen Azerbajdžanu. U Njemačkoj postoji prijedlog da se uvede 90 dana bezviznog režima.

Zaposlenici nevladinih organizacija poput Lare Aharonian to zaista žele jer inače čekaju mjesecima na izdavanje vize i zato često ne mogu sudjelovati na međunarodnim konferencijama. To bi također bio znak povjerenja, rekla je Aharonian.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev potpisali su Sporazum o energetskoj suradnji (Baku, 18.7.2022.)
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev potpisali su Sporazum o energetskoj suradnji (Baku, 18.7.2022.)Foto: Presidency of Azerbaijan/AA/picture alliance

Upravo se radi i na jačanju promatračke misije EU-a na granici s Azerbajdžanom, čija bi nazočnost mogla pogodovati smirivanju situacije. Nakon dolaska te misije krajem 2022. Alijev nije pokrenuo veću ofanzivu na Armeniju i situacija je u pograničnom području još uvijek relativno stabilna.

Slab pritisak na Azerbajdžan

Upitno je može li se u Europskoj uniji postići dogovor o sankcijama Azerbajdžanu, s obzirom na to da mađarski premijer Viktor Orban ima odlične odnose s Bakuom. Sporazum o energetskoj suradnji s Azerbajdžanom, koji je potpisala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, iako neobvezujući, naišao je na oštre kritike i to ne samo iz Armenije. No isporuke azerbajdžanskog plina su važne za zemlje južne Europe. Ovdje bi se morali naći alternativni dobavljači.

Moguće su i pojedinačne sankcije protiv onih koje se smatra odgovornima za ozbiljna kršenja ljudskih prava, po uzoru na sankcije protiv Putinovih suradnika.

No novinska agencija Reuters citira jednog diplomata u Bruxellesu koji kaže da EU može samo osuditi postupke Azerbajdžana i koncentrirati se na podršku Armeniji – to je međunarodna pomoć́ i pažnja koju Armenija, koja je slaba u odnosu na svoje susjede, treba za opstanak.

Vojno groblje na periferiji Erevana pokazuje cijenu koju Armenci plaćaju u sukobu s Azerbajdžanom. Tu je na tisuće grobova iz dva rata do 1994. i 2020., a svakodnevno niču novi.

ss/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu