Koliko je pouzdana njemačka vojna podrška Ukrajini?

Njemački socijaldemokrati i demokršćani imaju problem: u tri istočne savezne pokrajine, Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu, nedavno su održani izbori i svugdje je rezultat bio isti: veliki dobici za desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD) i novoosnovanilijevi Savez Sahra Wagenknecht (BSW).

Ono što povezuje AfD i BSW jest protivljenje njemačkoj pomoći Ukrajini. Obje stranke žele da se Njemačka zalaže za mir između Rusije i Ukrajine, čak i ako to ide na štetu Ukrajine. Savezna vlada kancelara Olafa Scholza predvođena SPD-om i opozicijski CDU žele vojno ojačati Kijev u njegovoj obrani od Rusije, koliko god to trajalo.

Da se radi samo o sukobu s AfD-om, to bi za CDU i SPD bilo manje problematično: nitko ne želi formirati vladu s tim ekstremnim desničarima. Ali većina protiv AfD-a moguća je u svim trima saveznim pokrajinama samo ako je BSW uključen u koaliciju. A ovaj savez ostaje pri svom zahtjevu: zajedničke koalicije su moguće samo ako se pokrajinske vlade izjasne za mirovne pregovore s Rusijom.

Ne postoji vanjska politika Brandenburga

Pomoć Ukrajini zapravo uopće nije tema pokrajinske politike. SPD-ov predsjednik pokrajinske vlade Brandenburga Dietmar Woidke je sarkastično izjavio kako Brandenburg nema vlastito ministarstvo vanjskih poslova i obrane "i to se neće promijeniti ni u sljedećoj pokrajinskoj vladi".

Politolog Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku ukazuje pak na ankete koje pokazuju da čak ni među pristašama BSW-a tema podrške Ukrajini nije imala veliku ulogu u izbornoj odluci. Stoga zaključuje: "Zahtjevi BSW-a u tom smjeru stoje na slabim temeljima i potpuno su pretjerani, ako ne i arogantni."

Alarm u Berlinu

Unatoč tome, Woidke u Brandenburgu će se morati baviti zahtjevima BSW-a, kao i njegov kolega iz Saske Michael Kretschmer iz CDU-a i šef CDU-a u Tiringiji, te vjerojatni budući predsjednik tamošnje pokrajinske vlade Mario Voigt. Svi oni trebaju savez Sahre Wagenknecht kako bi formirali većinu bez AfD-a.

Mogući koalicijski partner BSW, koji radikalno odbacuje sadašnju njemačku politiku prema Ukrajini, zabrinjava i savezne političare. Predsjednik CDU-a Friedrich Merz jasno kaže: "Naš stav se neće promijeniti zbog jačanja AfD-a i BSW-a. Ako Ukrajina padne, sloboda cijele Europe bit će ozbiljno ugrožena."

CDU-ov političar za sigurnosna pitanja Roderich Kiesewetter ide još dalje. Već je prije saveznih izbora izjavio za DW da njegova stranka ne smije BSW-u učiniti nikakve ustupke po pitanju pomoći Ukrajini. "Jer upravo je to strategija BSW-a, doprinijeti nevjerodostojnosti stranaka demokratskog centra i tako ih oslabiti. BSW je produžena ruka Kremlja." Suradnja s BSW-om "bila bi jednaka samouništenju", kaže Kiesewetter.

Novi tonovi Olafa Scholza

Međutim, retorika berlinske politike već se mijenja i čini se da ide na ruku BSW-u. Savezni kancelar Scholz i dalje želi vojno pomoći ugroženoj zemlji, ali sada sve više naglašava ulogu Njemačke u postizanju mira. U svojoj posljednjoj video poruci rekao je da većina u Njemačkoj očekuje da se iskoriste sva diplomatska sredstva kako bi se postigao pravedan mir. "Sada je vrijeme za to." Međutim, trenutno nema konkretnih diplomatskih nastojanja Berlina.

Postoji, međutim, jedna opipljiva promjena kod Scholza: što se tiče isporuke oružja, savezni kancelar je do sada uglavnom djelovao u skladu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom i čekao je odluku iz Washingtona prije nego što bi i sam donio odluku. Sada je odgovorio na pitanje hoće li ukinuti ograničenje za korištenje isporučenog oružja na ciljeve u Rusiji ako Biden to učini: "To nije u skladu s mojim osobnim stavom. Mi to nećemo učiniti i za to imamo dobre razloge." Odnos snaga u Berlinu se promijenio.

Još uvijek nema nikakvih koalicijskih sporazuma sa Savezom Sahre Wagenknecht u trima istočnim pokrajinama. Ali politolog Henning Hoff vjeruje da će već sama razmišljanja o tome narušiti vjerodostojnost njemačke politike prema Ukrajini: "Njemački saveznici se pitaju što to znači za pouzdanost Njemačke, pogotovo jer je savezna vlada prepolovila pomoć Ukrajini u proračunu za 2025. s osam na četiri milijarde eura, i time poslala fatalan signal, odnosno nije učinila dovoljno da otkloni dojam slabljenja napora."

Trump želi "izaći" iz Ukrajine

Predsjednička kampanja u SAD-u dodatno povećava nervozu u Berlinu. Dok je aktualni predsjednik Joe Biden na Općoj skupštini UN-a ponovno izjavio "Nećemo posustati u našoj podršci Ukrajini", republikanski kandidat Donald Trump izražava sasvim drugačije stavove. Biden i potpredsjednica Kamala Harris - Trumpova suparnica u kampanji - uveli su SAD u rat, rekao je Trump na jednom predizbornom skupu. "Sada nas ne mogu izvući." Samo on kao predsjednik mogao bi izvući SAD iz rata: "Ja ću to riješiti. Moramo izaći."

Ako Trump pobijedi u studenom i prekine američku podršku Ukrajini, novi teret bi pao na Europljane, posebno na Njemačku, koja daje najveću pomoć. U godini savezne izborne kampanje 2025. to bi bila komplicirana situacija za sve njemačke stranke koje čvrsto podržavaju Kijev. Tada bi BSW opet mogao biti potreban za koalicije i postavljati zahtjeve za završetak pomoći Ukrajini.

Henning Hoff i dalje vidi stabilnu potporu njemačke javnosti za politiku podrške Ukrajini koju vodi savezna vlada. No, on smatra da je "problem više u tome što savezna vlada (kao i demokršćanska opozicija CDU/CSU) doduše potvrđuje da će podržavati Ukrajinu 'koliko god bude potrebno', ali nije jasno: u koju svrhu? Ako je cilj prisiliti Rusiju na pregovore, onda dosadašnje mjere nisu dovoljne. Samo ako se Putin nađe pod vojnim pritiskom, pristat će na pregovore", uvjeren je Hoff.

Predsjednik Biden najavio je sredinom listopada sastanak pristaša pomoći Ukrajini u Njemačkoj, vjerojatno u američkoj zračnoj bazi Ramstein. To bi mogla biti posljednja prilika prije američkih izbora da se saveznike potakne na još veću pomoć Kijevu. Nasuprot tome bi bliži odnos velikih stranaka, socijaldemokrata ili demokršćana, s BSW-om potaknuo sumnje u pouzdanost savezne vlade.