Koliko glazbe za promociju, toliko koristi od promocije!

„Ovo je za nas divna prilika da se družimo i našim ljudima malo ugrijemo srca, a istovremeno i odlična prilika da ovdje u Austriji promoviramo našu kulturu“, kaže Ivica Zloušić, koji u tamburaškom orkestru „AkroBiH“ svira bas-prim. Nastupom njegovog sastava u prostorijama udruženja „Busovača“ počelo je drugo veče petog po redu Festivala hrvatske muzike u Beču, koji će trajati do 1. prosinca.

“Pa to je zadovoljstvo…”

Ivica Zloušić redovno nastupa na ovakvim događanjima i opuštanja ove vrste su, kako njemu, tako i gostima, kaže, jako važna. „Pa to je jedno zadovoljstvo, malo to čovjeka nekako rastereti od tih svih briga i obaveza, kojih ovdje ima i previše! Takođe budu uvijek pune dvorane, odaziv je velik, tako da vjerojatno i goste malo rasteretimo – barem se nadamo da je tako“, kaže Zloušić, koji u Beču živi od 1972.

U glavnom gradu Austrije djeluje ukupno 16 hrvatskih klubova i udruga, tamburaški sastav „AkroBiH“ djeluje pri udruženju „Napredak“, no osim njih publici u Beču predstavile su se i folklorne sekcije udruženja „Bosanska Posavina“ i „Busovača“.

Za Marinka Revotu, predsjednika „Busovače“, od posebne je važnosti folklorna sekcija za djecu i omladinu.

„To je jako važno za našu djecu, pogotovo za budućnost naše djece i za njihovu djecu, da ta kultura opstane i da svako svoju kulturu dalje njeguje - da se ne zaborave vlastiti korijeni“, kaže Revota.

“…da se ne zaborave korijeni…”

Slično razmisljaju i Dragica i Jozo Iljić iz okoline Brčkog, čije kćerke Ana i Marina folklor plešu u udruženju „Bosanska Posavina“. „Do toga nam je jako stalo. Da se to prenosi dalje, tako su to radili naši stari, nama se to sviđa, mi ćemo tako dalje nastaviti, prenosimo na našu djecu koliko možemo – koliko oni dalje budu htjeli, to je njihova stvar“, Jozo Iljić.

Tako je drugi dan festivala u potpunosti bio koncentriran na hrvatski folklor, no većinski dio petog Festivala hrvatske muzike u Beču biće posvećen klasičnoj glazbi. Naime, festival je počeo koncertom gitariste Petrita Čekua u bečkom Konzerthausu, Mirta Kudrna svirat će orgulje u crkvi Sv. Petra, dok se s velikim nestrpljenem očekuju koncerti Zagrebačkog gitarskog kvarteta u dvorani Nacionalne biblioteke, pijaniste Mateja Meštrovića, te koncerti Massima Savića skupa sa triom Matije Dedića u renomiranom Jazz klubu Porgy and Bess.

Vrhunac festivala bit će svakako koncert Zagrebačke filharmonije u prestižnom bečkom Musikvereinu - kaže i Blaško Papić, član upravnog odbora udruženja „Napredak“, koje je ujedno i glavni organizator cijelog dešavanja. „Vrijedno je napomenuti da je organizator obavijestio sve ambasade u Beču i pozvao ih na koncert. Pozivu se odazvalo 250 diplomata i tražena je karta više. Ima li bolje prilike pokazati hrvatsku kulturu ljudima koji nisu Hrvati?“, kaže Papić.

Pokazivanje hrvatske kulture van Hrvatske, dodaje on, direktno se odražava i na turističke podatke; Hrvatska u ovoj godini ima 11 milijardi eura dobiti od turizma, a ovako dobrom rezultatu doprinjeli su i turisti iz Austrije, kaže Blaško Papić.

Turistička promocija

Sličnog je mišljenja i predstavnica Croatian Airlinesa u Beču, Verica Bjelan, mada i ona kao i Papić kaže da je teško eruirati neposredne turističke rezultate ovakvih promocija, te da su to investicije koje se isplate tek nakon dužeg niza godina rada.

Gleda li se međutim na ovakve manifestacije kao na investicije u budućnost, ovaj novac svakako je dobro uložen, smatra Verica Bjelan. „Radi se puno na tome i mislim da svaki trud i svaka manifestacija koja se napravi van Hrvatske ima rezultate i plodove.“

Mada su i kritičari u pravu kada kažu da Hrvatska po pitanju turističke promocije još dosta toga mora naučiti, pojašnjava Blaško Papić, mada kao važan faktor dodaje i kako kaže, vremena u kojima živimo. „Shvatili su hrvatski turistički djelatnici da nije dovoljno samo čisto more i lijepa kamena obala. Hrvatski turizam mora još mnogo, mnogo učiti od drugih turističkih zemalja i još mnogo milijardi eura uložiti da bi privukao i bogatije turiste – tek onda će biti pravi rezultati. Međutim svjesni su svi u Hrvatskoj, a i svi van Hrvatske kao i njihovi prijatelji, da je situacija u Hrvatskoj danas takva da se moraju pružati onoliko koliko im je pokrivač dug.“

No dok za bolju promociju zemlje ne bude bilo više novaca, dodaje Papić, “na svakom od nas je da budemo veleposlanici naše zemlje”.

Autor: Emir Numanović, Beč

Odg. ur.: S. Matić