Kineski utjecaj na bugarsko obrazovanje

Institut Konfucije u Sofiji jedva se može razaznati s ulice. Smješten je u velikom zdanju koje zauzima skoro cijelu stranu ulice u centru grada, na istoj adresi je i Centar za istočne jezike i kulture Sveučilišta u Sofiji. Institutu je lako prići od stanice metroa – ulaz je skroman. Institut Konfucije ispred sebe ima veliki prostor ograđen visokom žičanom ogradom.

Službeno se Institut Konfucije, kao i ostali takvi instituti u svijetu, bavi promocijom kineskog jezika i kulture. Programe za taj institut određuje službena kineska vanjsko-politička organizacija za područje kulture „Hanban“ – Institut za kinesko jezično obrazovanje.

Prema procjeni njemačke vlade, Hanban je direktno podčinjen „propagandnom odjelu Komunističke partije Kine (dakle uredu za propagandu u inozemstvu)". To je bio službeni odgovor njemačke vlade na pitanje tada oporbenih Zelenih u Bundestagu 2019. Zbog toga, prema nekim medijskim izvještajima, rad ovih kineskih instituta u Njemačkoj prati njemačka obavještajna služba – Služba za zaštitu ustavnog poretka. Njena procjena glasi: „Kineski Konfucijevi instituti naročito služe tome da u okviru strategije uspostavljanja utjecaja Komunističke partije Kine šire besprijekornu sliku Kine.“

Kineska „meka moć“

Kako to praktično izgleda pokazuje publikacija oba kineska instituta u Bugarskoj. U njoj se kaže: „Narodna Republika Kina je našla uspješan odgovor i na koronavirus i na ekonomski pad koji je uslijedio (…) ekonomski oporavak Narodne Republike je jednostavno impresivan". Osim toga, u publikaciji analitičari hvale razvojni model „socijalizma s kineskim osobinama” kao „pozitivnu alternativu globalnom neoliberalizmu".

Povrede ljudskih prava kao nasilno gušenje studentskih protesta na trgu Tiananmen 1989. istovremeno se predstavlja kao nužne greške i plod socijalnih napetosti koje su riješene u vreme Deng Xiaopinga.

Rusko-kineska suradnja

Prema istraživanju DW-a, strukture bugarskih instituta Konfucije nisu samo netransparentne, već imaju dosta toga zajedničkog s rusofilnim krugovima kao i bivšim suradnicima bugarske državne sigurnosti.

Primer je Nako Stefanov, autor citirane publikacije Instituta Konfucije. On je po obrazovanju japanolog. Sedamdesetih i osamdesetih usavršavao se u Sovjetskom Savezu, a od 1973. je bio agent bugarske državne sigurnosti. Danas je ugledan i glasan član stranke „Rusofilija za preporod otadžbine“, na čijem je čelu poznati proruski aktivist Nikolaj Malinov.

Stefanov nije odgovorio na pitanja koja mu je postavio DW i stoga nije jasno da li on službeno radi za Institut Konfucije u Sofiji. Ni Institut nije htio odgovoriti, pozivajući se na to da je direktorica Instituta Aksinija Koleva na odmoru. Ona je, sa Stefanovim, potpisala spomenutu publikaciju, a također je bila na školovanju u Sovjetskom Savezu.

Slična je situacija u drugom kineskom institutu u Bugarskoj, čije je sjedište u staroj srednjovjekovnoj prijestolnici Velikom Trnovu. Počasni predsjednik tog Instituta Konfucije je profesor Plamen Legkostup, koji je osamdesetih bio neformalni suradnik komunističke državne sigurnosti. On je kao sveučilišni rektor 2009. dodijelio titulu počasnog doktora ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu za njegov „doprinos mirnom razvoju svijeta".

„Kina i Rusija izgleda više surađuju nego što su konkurenti u sektoru širenja utjecaja u Bugarskoj", kaže Rumena Filipova, direktorica Instituta za globalnu analizu čije je sjedište u Sofiji. Ona je provela istraživanje o kineskom utjecaju na bugarski obrazovni sustav. To istraživanje je dio paneuropskog projekta koji se fokusira na kineske obrazovne kooperacije u Europi.

I sama Filipova je osobno doživjela netransparentnost Instituta Konfucije u Bugarskoj. Sveučilište Velike Trnove nije odobrilo pristup informacijama o tamošnjem Institutu Konfucije, usprkos zakonu koji nalaže slobodan pristup informacijama od javnog značaja.

Kineski utjecaj

Bugarska sveučilišta i kineski partneri trenutno imaju 141 ugovor o suradnji. Sveučilište Ruse ima čak sedam sporazuma o suradnji s kineskim sveučilištima – studenti mogu steći i dvostruke diplome. Naizgled bezazlena suradnja krije veliki rizik. Istraživački novinari su utvrdili da čak 48 sveučilišta u Njemačkoj sudjeluje u zajedničkim istraživačkim projektima s kineskim partnerima, a rezultati mogu biti upotrebljeni i u vojne svrhe. Rumena Filipova kaže da se 24 kineska partnera bugarskih sveučilišta mogu ocijeniti kao problematična zbog bliskosti s vojskom, ali nije mogla utvrditi da li se rezultati suradnje s njima mogu koristiti u vojne svrhe.

Rumena Filipova sažima svoja saznanja: „Peking ima cilj proširiti svoj utjecaj koliko god je moguće i stvoriti veze koje se po potrebi mogu iskoristiti". Na primjer, dodaj ona, bugarska sveučilišta rade na projektima koji spadaju u globalni kineski infrastrukturni projekt Novi put svile. A korist od ovog projekta ističu upravo autori publikacija Instituta Konfucije, koji su svojevremeno surađivali s komunističkom službom državne sigurnosti.

Huawei u Bugarskoj

Kineski telekomunikacijski div Huawei je u posljednjih nekoliko godina uspostavio suradnju s nizom bugarskih sveučilišta. On dodjeljuje stipendije i tehnički oprema bugarsku stranu. „Tom suradnjom Huawei može steći tehničko znanje i razvije tehnološku ovisnost. Istovremeno, Huawei tako podriva 'Clean Network Program'", kaže Filipova. Taj program koji je pokrenuo Washington trebao bi spriječiti da se mreža 5G uspostavi s nesigurnom kineskom tehnologijom.

Istraživanje Filipove pokazuje da širenje kineskog utjecaja ostaje ispod praga vidljivosti za bugarsku politiku i javnost. Tako telekomunikacijski koncern „Yettel" može koristiti hardver Huawei za svoju 5G-mrežu. Nema javne debate o tome da li takvo sudjelovanje šteti sigurnosti bugarske mreže, isto kao što nema ni debate o rusko-kineskim vezama u Institutu Konfucije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu