Karneval unatoč koroni

Sedam do osam kilometara je obično duga i u njoj sudjeluje više od 10.000 ljudi: kelnska karnevalska povorka je obično najveća u Njemačkoj. Svake godine povorku prati do milijun ljudi iz tuzemstva i inozemstva. Ali, ove godine je sve drugačije. Zbog pandemije koronavirusa zabranjene su sve pokladne povorke.

Ali, kelnski karnevalisti se ne predaju tako lako. „Karneval je najveći blagdan ovoga grada“, kaže vođa povorke Holger Kirsch, „i Kelnjani će ga slaviti, iako mirno i tiho“. U velikoj dvorani, gdje se obično smjeste gotova alegorijska kola, sad se nalaze 16 malih kola koja nisu viša od čovjeka. Ideja je bila da se karnevalsku povorku ipak održi u mini-izdanju, u suradnji s tradicionalnim kelnskim lutkarskim kazalištem Hänneschen Theater.

Nema karnevala bez persiflaže

I u mini-izdanju kelnska karnevalska povorka je povorka superlativa: staza kojim prolazi povorka duga je 32 metra, po navodima organizatora za to je u karnevalskoj dvorani načinjena najveća lutkarska pozornica. Povorka će biti duga 70 metara, tu je i 155 lutka koje kola prate ili uz njih plešu. A uz stazu su napravljene kulise kelnskoga Staroga grada. Na pokladni ponedjeljak (15. 2. ) gledatelji će unaprijed snimljenu povorku moći vidjeti na televiziji.

„Tipična za porajnski karneval je persiflaža, onima na vlasti se pokazuje ogledalo. Nismo mogli dopustiti da nam se to oduzme“, kaže Holger Kirsch prilikom predstavljanja alegorijskih kola. Glavna tema je, naravno, korona. Dva ljigavo zelena virusa se grle, jedan na skijama, drugi s kantom sangrije. Aludira se na sve one koji se na svom godišnjem odmoru nisu držali rastojanja nego su sudjelovali na zabavama i postajali super-širitelji virusa.

Druga kola prikazuju hrčka koji je usta napunio toaletnim papirom. „Nijemac se u krizi opskrbljuje velikim zalihama toaletnog papira, a Francuz vinom i prezervativima“, kaže Kirsch uz smiješak komentirajući ova kola.

Na stupu srama veletrgovac mesa Tönnies

Manje zabavan je komentar stanja u mesnoj industriji ili na poljoprivrednim dobrima. U nekim poduzećima, kao primjerice u klaonicama Tönnies, radnici su morali stanovati u tijesnim prostorijama uz loše higijenske uvjete i mnogi su inficirani koronavirusom. Njihov poslodavac Clemens Tönnies je zato prikazan kao debela kobasica sa širokim osmijehom, koja misli samo na profit. Na alegorijskim kolima su radnici prikazani u sivoj boji, mršavi i u kavezu.

I kod suočavanja sa seksualnim zlostavljanjem u Katoličkoj crkvi ima razloga za kritiku jer kelnski kardinal Rainer Maria Wölki odbija objaviti rezultate jedne ekspertize. Tu se u stroju za pranje rublja u obliku crkve peru crne ovce i kao bijele ovce vješaju na štrik.

Tema je i doslovce „goruće“ stanje migranata u Europi ili nasilje povezano s izborima u Sjedinjenim Američkim Državama. Krvava sjekira, primjerice, razbija Kip slobode. Na dršci stoji: Trump. Kod mini-kola radi se o modelima koji bi bili korišteni i u pravoj karnevalskoj povorci.

Ipak nešto nedostaje

Graditelj alegorijskih kola Jacques Tilly iz Düsseldorfa poznat je u svijetu po svojim osobito oštrim karikaturama. Njegova kola s političkim porukama redovito su u karnevalskoj povorci u Düsseldorfu, a podupire i akcije za zaštitu klime ili protiv desnog populizma.

Ali, ove godine Tilly namjerava pauzirati. „Ove godine nećemo ništa činiti“, izjavio je u razgovoru za DW. Ne bi bilo zabavno praviti 20 kola na temu korone, kaže on. Nakon 37 godina za njega je u redu da ima manje stresa i da tako učini nešto za vlastito duševno i tjelesno zdravlje.

Naravno da bi se on pozabavio i slučajem kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog ili kandidatima za kancelara u Njemačkoj, kaže Tilly, ali za njega je karneval više od uličnih povorki. „Karneval je zajednica. Ljubljenje, maskiranje, slavljenje, za to ljudi moraju biti zajedno“, kaže Tilly, a to trenutno nije moguće.

Sami kod kuće, a opet s drugima

Predsjednik Karnevalskog odbora u Aachenu Frank Pömpeler stvari vidi drugačije. „Svi stalno govore da ove godine nema karnevala, ali naravno da ga ima, samo što je drugačiji nego inače.“

U cijelom Porajnju su se karnevalske i glazbene skupine oglasile videima s pjesmama i šalama. Puno toga se može vidjeti na web-stranicama karnevalskih društava. U Aachenu se karnevalske sjednice održavaju preko Zooma, a od 11. 11. 2020. postoji karnevalski radio koji stalno emitira karnevalsku glazbu do Čiste srijede.

Karneval kao bijeg od korona-svakodnevice

Karnevalsko društvo u Mainzu MCV uspostavilo je vlastitu mediateku u kojoj će se 14. 2. moći vidjeti njihov karnevalski show, kao što se već mogao vidjeti 11. 2. Umjesto karnevalske povorke troja alegorijska kola su trebala biti postavljena u gradu, ali se od toga odustalo zbog zabrane okupljanja, iako su već bili počeli s gradnjom, kaže jedan glasnogovornik. Spomenik od ta tri elementa moći će se vidjeti samo kao video.

Maskirati se, preuzeti neku drugu ulogu, na trenutak zaboraviti svakodnevicu, i to je smisao karnevala, kaže Frank Pömpeler iz Aachena. „Zato smatram da je karneval važan pogotovo sada u vrijeme pandemije.“