Kaos u Braziliji: Bolsonarove pristaše upale u Kongres
9. siječnja 2023
Snimke pokazuju vandalizam u zgradi Kongresa, kao i Bolsonarove pristaše, većinom odjevene u žuto, na krovu parlamenta. Policija je upotrijebila suzavac, javlja AFP. Drugi mediji prenose da je bilo napada na policiju i novinare.
Poslije udara na Kongres nezadovoljnici su nanijeli štetu i zgradi Vrhovnog suda. Kako javlja portal G1, oni su razbijali stakla i prodrli u predvorje, uništavajući namještaj.
Skupine demonstranata su upale i u sjedište Vlade i predsjednika. Lokalni mediji procjenjuju da oko tri tisuće ljudi sudjeluje u neredima.
Podrška Da Silvi
Ljevičarski šef države Lula da Silva trenutno nije u Braziliji već na službenom putovanju u brazilskoj saveznoj državi Sao Paolo.
On je odande osudio „fašističke fanatike“, kako je nazvao demonstrante. „Saznat ćemo tko su ovi vandali i bit će suočeni s punom silom zakona“, poručio je predsjednik. Dao je nalog da se otpočne s intervencijom federalne policije u Braziliji, koja će biti na snazi do kraja siječnja.
Lula da Silva je u prvim reakcijama na nasilje u Braziliji dobio podršku iz EU-a, SAD-a, Francuske, Meksika, Čilea i drugih zemalja.
Guverner federalnog distrikta, u kojem je glavni grad Brazilija, smijenio je odmah senatora za unutarnje poslove jer neredi nisu spriječeni. Inače, vlast u distriktu i dalje drže Bolsonarovi ljudi.
Bolsonaro pozvao na borbu i pobjegao
Bolsonarove pristaše nisu se pomirile s porazom njihovoga kandidata u drugom krugu izbora u listopadu. I sam Bolsonaro nije priznao Da Silvinu pobjedu, već je, napuštajući zemlju i odlazeći na Floridu, pozvao pristaše na borbu.
Odlazeći iz Brazila 48 sati prije isteka mandata Bolsonaro tako nije bio nazočan inauguraciji svoga nasljednika prvog dana nove godine.
„Nasilne scene u Braziliji mogle bi donijeti pravne rizike Bolsonaru", ocjenjuje agencija Reuters. Više medija navelo je da scene podsjećaju na upad pristaša Donalda Trumpa na Capitol u siječnju 2021. godine.
Jaz između dva tabora u Brazilu nije nikada bio veći od povratka Brazila demokraciji 1985. godine. Tijekom kampanje su se dvojica političara žestoko optuživala za korupciju i drugi kriminal.
nr (rtr, afp, ap)