Kancelarska kandidatkinja AfD-a: ne samo ekstremno desna

Ona pripada vrlo maloj manjini: Alice Weidel je jedna od devet žena koja u ime desno-populističke i dijelom desno-ekstremne Alternative za Njemačku (AfD) sjedi u Bundestagu. Ostatak: 69 muškaraca. Udio žena u AfD-u u Bundestagu time iznosi tek 11,5 posto. Ni u jednoj drugoj parlamentarnoj stranci na državnoj razini ova kvota nije tako niska. U demokršćanskoj Uniji CDU/CSU ona leži kod 25,4 posto, dok Zeleni imaju najviše žena u parlamentarnim klupama: 59,3 posto.

Politički je Weidel, međutim, teška politička kategorija unutar muške dominacije u AfD-u: s Tinom Chrupallom dijeli predsjedateljsku funkciju kako u stranci, tako i u zastupničkom klubu. Istu sliku smo imali prilike vidjeti i tijekom proteklih saveznih izbora 2021. godine, kad su se oboje kao glavni stranački kandidati natjecali u izbornoj utrci. Ishod je, s gledišta AfD-a, bio razočaravajući: 10,3 posto osvojenih glasova u odnosu na 12,6 posto 2017. godine.

Rekordni rezultati na pokrajinskim izborima

No, od tada je AfD poznavao samo jedan pravac: prema gore. Na pokrajinskim izborima je AfD postigao rezultate između 18,4 posto u Hessenu i 32,8 posto u Tiringiji. Uspjeh na svim političkim razinama je AfD potaknuo na to da za ove izbore 2025., koji se održavaju prijevremeno, nominira samo jednu kandidatkinju: Alice Weidel.

Ova 45-godišnjakinja je u siječnju na stranačkom kongresu AfD-a u istočnonjemačkom gradu Riesa izabrana za njihovu kandidatkinju za kancelarku. Ankete pokazuju da bi AfD, stranka koju je Ured za ustavni poredak kategorizirao kao desno-ekstremistički slučaj pod sumnjom, mogla s oko 20 posto osvojenih glasova završiti na drugom mjestu. „Iz toga sasvim jasno izvlačimo pravo na ulazak u vladu", poručuje Weidel. No, šansi da doista postane kancelarka ova promovirana ekonomistica nema. Čak i ako Alternativa za Njemačku postane najjača politička snaga, najvjerojatnije ne bi nijedna druga stranka bila spremna koalirati s njom. 

Weidelin idol: Margaret Thatcher

Weidel, dakle, samo može sanjati o tome da krene putem svog idola: Margaret Thatcher. „Zadivljena sam njezinom biografijom, plivanjem protiv struje, iako je to neugodno", kazala je šefica AfD-a u jednom intervjuu za bulevarski list „Bild" o premijerki Velike Britanije koja je na toj funkciji bila od 1979. do 1990. Thatcher se u povijest zapisala kao „Željezna lady", nadimak koji je dobila upravo zato što je unatoč svim otporima držala do svog radikalno gospodarsko-liberalnog kursa. Njezin kredo je glasio: niski porezi, manje državnih subvencija, privatizacija. To je kurs koji odgovara predodžbama bivše poduzetničke konzultantice Alice Weidel. „Thatcher je kormilo Velikom Britanijom preuzela kad je ta zemlja bila dnu i uspjela je ponovno podići na površinu."

„Pokušavamo reformirati EU"

Kad se Weidel 2013. učlanila u AfD, koji se bio formirao tek nekoliko mjeseci ranije, programski je to bila euroskeptična i nacionalno-liberalna stranka. To se, prema njezinom mišljenju, nije promijenilo. „Pokušavamo reformirati EU", kazala je u Weidel u kolovozu listu „Welt am Sonntag". Ukoliko reforma Europske unije propadne, morat će se svakoj zemlji članici dati prilika da referendumom odlučio o ostanku u EU-u, istaknula je Weidel. 

O skretanju udesno u tom istom intervjuu Weidel nije htjela čuti niti riječi. Čak staje u obranu Björna Höckea, glavnog čovjeka desno-ekstremističkog stranačkog krila AfD-a. Šef pokrajinskog AfD-a u Tiringiji je više put osuđen, jer je javno koristio nacionalsocijalističke parole. Weidel ipak tvrdi: „Vrlo provokativni element se ublažio kod njega. On odrađuje odličan posao u Tiringiji. Kaznene procese (protiv njega, op. red.) smatram smiješnima i upitnima."

Stranački vrh je Björna Höckea htio isključiti iz AfD-a

Glavna AfD-ova kandidatkinja tako govori o jednom čovjeku kojega se prema sudskoj presudi smije nazvati „fašistom". Štoviše, njegova vlastita stranka mu je još 2017. predbacivala „naravnu bliskost s nacionalsocijalizmom". Zahtjev stranačkog predsjedništva je, međutim, odbijen od strane stranačkog povjerenstva zaduženog za takva pitanja sporova.

I sama Weidel javno priznaje da rado provocira. Izbjeglice i tražitelje azila je još 2018. u Bundestagu nazvala „alimentiranim muškarcima s noževima", a muslimansku djecu kao „zamotane djevojčice". Za to je predsjedateljica AfD-ovog zastupničkog kluba javno opomenuta od strane tadašnjeg i u međuvremenu preminulog predsjednika parlamenta Wolfganga Schäublea.

Šefica AfD-a pravda izraz „zamotane djevojčice"

„Polarizacija je stilsko sredstvo za poticanje debata", opravdala je Weidel izbor svojih riječi nekoliko dana nakon toga u razgovoru za „Neue Zürcher Zeitung". Izrazom „zamotane djevojčice" je, kako je kazala, htjela ukazati na to da Njemačka ima problem s konzervativnim islamom koji je, prema njezinom mišljenju, nespojiv s njemačkim temeljnim zakonom, odnosno ustavom. 

Alice Weidel, provokatorica koja se zbog svog privatnog života možda i u vlastitim redovima mora suočiti s predrasudama? Jer, ona živi u homoseksualnoj vezi s jednom ženom koja potječe iz Sri Lanke i ima dvoje usvojene djece. To je daleko udaljeno od idealne slike koju propagira AfD. U stranačkom programu se ističe tradicionalna obitelj kao vodeći uzor: „U obitelji se majka i otac u trajno zajedničkoj odgovornosti brinu za svoju djecu." 

Kancelarska kandidatkinja AfD-a s prebivalištima u Njemačkoj i Švicarskoj sa svojim životnim stilom ni u kojem smislu ne utjelovljuje svjetonazore njezine stranke. Za Alice Weidel to ne predstavlja nikakav problem, kao što je to još 2017. Istaknula: „Možda neki negoduju zbog toga, ali negodovanja ima i u drugim strankama."

Ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku, prvotno 08.10.2024., a nakon toga aktualiziran.