1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
DruštvoJapan

Kako zaustaviti smanjivanje stanovništva?

Julian Ryall
6. kolovoza 2023

Japan je među rekorderima u negativnoj demografiji: prošle godine je izgubio stanovnika gotovo veličine jednog Zagreba. Što se uopće može učiniti promijeniti takav trend?

https://p.dw.com/p/4UoP3
Mama s kćerkicom kod pedijatrice
Foto: Science Photo Library/IMAGO

Posljednji podaci o broju stanovnika Japana u toj zemlji jedva koga mogu ostaviti ravnodušnim: 2022. je preminulo milijun i 560 tisuća Japanki i Japanaca što je više nego dvostruko onih koji su se rodili – 771.000. Prema uredima za prijavu stanovnika i ako se dodaju oni koji su odselili, stanovništvo Japana se prošle godine smanjilo za oko 800.000 ljudi.

Doduše, to je zemlja koja još uvijek ima preko 122 milijuna stanovnika, ali već i to je daleko od broja prije samo petnaestak godina kad ih je bilo više od 128 milijuna.

Za Japance to nije nešto novo i još devedesetih sve tamošnje vlade pokušavaju nešto učiniti protiv negativnog demografskog trenda. Ali ova brzina smanjenja stanovništva je iznenadila čak i stručnjake: na primjer još 2017. je Nacionalni institut za istraživanje populacije i socijalne skrbi procijenio kako sve tamo do 2030. broj novorođenčadi neće pasti ispod 800 tisuća. Ali kako stvari stoje, za sedam godina bi mogao pasti i ispod 700.000...

Japanski premijer Fumio Kishida
Japanski premijer ima veoma dobrih razloga biti zabrinut. Jer zapravo nema naznaka da se ovaj negativni demografski trend uopće može zaustaviti.Foto: Jonathan Ernst/REUTERS

Je li novac radi djecu?

Sve lošijim vijestima je i vlada premijera Fumio Kishide sve odlučnija opsežnim mjerama promijeniti taj trend. Ovog siječnja je upozorio kako je nacija „na rubu“ krize i kako će njegova vlada odvojiti 20 bilijuna jena (oko 128 milijardi eura) za potporu mladim parovima koje žele imati više djece. To je golem iznos – oko 4% BDP-a i gotovo je dvostruko od onoga što je za tu svrhu imala u proračunu za 2021. Osim novca, premijer je u srpnju i osobno u Tokiju pokrenuo nacionalnu kampanju podrške djeci i njihovim obiteljima.

Vlada će tako povećati dječji doplatak i povećati napore suzbiti siromaštvo i zlostavljanje mališana. I očevi će se poticati uzeti roditeljski dopust, a dodatni izdaci su predviđeni za potporu dječjim vrtićima kako bi se roditelji mogli vratiti na posao. Isto tako će se roditeljima dati i veće olakšice kod plaćanja poreza na prihod.

Japanski premijer je rekao kako je cilj kampanje i povećati pažnju čitavog društva prema djeci i njihovim roditeljima: „Nadamo se da će se čitavom zemljom proširiti društvo koje će rado slušati dječji plač“, izjavio je Kishida u Tokiju.

No i taj najnoviji pokušaj vlade su stručnjaci dočekali sumnjičavo. Već i prije se novcem pokušao riješiti problem, ali demografija je zapravo sve gora. Što je najgore, sve je manje mladih koji bi uopće i mogli imati djecu: japanska populacija osoba starijih od 65 godina rapidno raste i već čini gotovo 30% stanovništva. Slične probleme zapravo imaju i susjedna Kina i Južna Koreja, a niti tamo se očekuje kako će  udio staraca u društvu čak još i rasti sljedećih tri desetljeća.

Curica i robot
Robote je lako napraviti. Ali djeca su sve veća rijetkost...Foto: Andy Kelly/Unsplash

„Vlada se previše usredotočuje na ekonomska rješenja, a makar je to mnogo novca kojeg su spremni izdvojiti i sve zvuči jako dobro, još ćemo vidjeti hoće li to pokazati nekakvog učinka“, izjavio je Masataka Nakagawa iz Instituta za istraživanje populacije.

Stega društvenih normi

On je svakako spreman priznati kako su najnovije statistike zabrinjavajuće, ali kako se tu trebaju uzeti u obzir i drugi čimbenici kao što je sve manje sklopljenih brakova u Japanu. Parovi se u Japanu zapravo vjenčaju sve stariji jer osjećaju pritisak najprije postići nekakvu karijeru i financijsku sigurnost da bi uopće osnovali obitelj.

Chisato Kitanaka baš kod toga ističe i jednu osobitost japanskog društva: „U Japanu, imati djecu znači da je par vjenčan. Samo 2% djece je u ovoj zemlji rođeno izvan braka, ali druge zemlje su mnogo fleksibilnije u poimanju obitelji“. A društvo nameće mnoge prepreke mladim parovima koji bi željeli imati djecu, ne samo što se tiče novca i obrazovanja, nego i čitavo društvo očekuje da se „najprije srede“ pa da tek onda imaju djecu. A to znači da su i parovi stari – ponekad i prestari da bi imali djecu.

Japanski mališani pri objedu u školi
Japan ima odlične škole, ali one i koštaju roditelje. Problem je i pritisak čitavog društva: najprije na mlade da se "srede", onda vjenčaju i tek onda se može razmišljati o djeci.Foto: SWR

„Tu postoje jasne predodžbe što je socijalno prihvatljivo, tako da je život jedne majke bez supruga i više nego težak", kaže ova profesorica sociologije sa sveučilišta u Hirošimi. „Od takve majke se očekuje i da radi i zarađuje, a istovremeno je isključena iz društva.“ Kitanaka misli kako bi upravo drastično trebalo povećati dječji doplatak svim obiteljima, a istovremeno bi trebalo i značajno smanjiti trošak, osobito višeg školovanja.

A stranci?

Osobitost Japana je i njegova zatvorenost prema došljacima: izuzetno je teško dobiti državljanstvo, a praktično je nemoguće ući u upravo hermetički zatvoreno društvo čak i ako se već naraštajima živi u toj zemlji. Ipak, prema statistikama gotovo 3 milijuna stranaca živi u Japanu, čak 289 tisuća više nego što ih je bilo prošle godine.

Sumo-borba
Čak i među sumo-borcima ima nemalo stranaca. Ali da oni ostanu u Japanu i nakon karijere... To nije društveno poželjno.Foto: ISSEI KATO/REUTERS

Je li izlaz u doseljenicima? Za mnoge Japance je to pilula koju ne mogu progutati: „To je teško“, priznaje i Kitanaka. „Posve je očito da sad ima više stranih državljana u Japanu, ali mi kao društvo na njih ne računamo na duge staze. I još je mnogo ljudi u Japanu koji nisu spremni prihvatiti strance. Moramo ozbiljno razgovarati o obliku Japana u kojem želimo živjeti u budućnosti.“