1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kada je silovanje silovanje? EU se o tome ne može dogovoriti

Lucia Schulten Bruxelles
7. veljače 2024

EU se načelno složio oko novih pravila za zaštitu žena, ali se nije uspio dogovoriti o zajedničkoj definiciji silovanja. To je djelomice i zbog otpora Njemačke.

https://p.dw.com/p/4c7jS
Mlada djevojka kao zrtva seksualiziranog nasilja
Da li "samo da znači da"? Europljani nejedinstveni oko definicije silovanjaFoto: picture-alliance/Photoshot

„Ovo je jasna poruka cijeloj Uniji da ozbiljno shvaćamo nasilje nad ženama", kaže Frances Fitzgerald, izvjestiteljica za EU o direktivi o nasilju nad ženama. No, kada je ona u utorak (6.2.) navečer novinarima predstavila rezultat pregovora dva zakonodavna tijela EU-a – Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, bilo je jasno da, unatoč velikim naporima, na nekim područjima još nije postignut dogovor.

Članice Unije u svojim kaznenim zakonima različito reguliraju što se podrazumijeva pod silovanjem. A tako će i ostati do daljnjega. Vijeće EU-a, koje predstavlja zemlje članice, tijekom pregovaračkog procesa izjasnilo se protiv standardizacije.

Stekla je „prilično uznemirujuće uvide u stavove nekih država članica o silovanju", rekla je ljutito Fitzgerald, članica konzervativne Europske pučke stranke u Europskom parlamentu. Mnogi su se političari EU-a uzalud nadali da će zajednička definicija silovanja biti uvedena širom Europe.

Frances Fitzgerald
Frances FitzgeraldFoto: picture alliance/dpa/empics/Pa Wire/B. Lawless

Različite definicije unutar EU-a

Prema navodima krovne organizacije „Europski ženski lobi" iz listopada prošle godine, u 14 zemalja EU-a vrijedi takozvano načelo „samo da znači da". Tu pripadaju Švedska i Španjolska, ali i Hrvatska i Grčka. Ideja koja stoji iza ovoga je da se za seksualni kontakt mora jasno dati pristanak kako se ne bi smatrao silovanjem.

U Njemačkoj i Austriji vrijedi načelo „ne znači ne", koje i dalje zahtijeva da žrtva dokaže verbalno odbijanje spolnog odnosa.

U preostalih 11 država članica EU-a otpor nasilju ili prijetnji i dalje je bitan element silovanja, objašnjava Europski ženski lobi. Te zemlje uključuju većinu zemalja istočne Europe, kao i Francusku i Italiju.

Pozivanje na Istambulsku konvenciju

Kada je Europska komisija 8. ožujka 2022. predstavila prijedlog jedinstvenog zakona EU-a, cilj je bila i implementacija odredaba Istambulske konvencije koja je stupila na snagu 2018. godine. Istambulska konvencija je ugovor o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koji je ratificirala većina država članica Europske unije. 1. lipnja 2023. sporazumu je pristupio i EU kao cjelina.

Muškarac prijeti ženi (Ilustracija)
Kako zaštititi žene od nasilja? (Ilustracija)Foto: picture alliance/dpa

Njome se, između ostalog, propisuje da se vaginalna, analna ili oralna penetracija nečijeg tijela bez pristanka mora kriminalizirati. Komisija je u svom prijedlogu zakona iz 2022. predložila definiciju silovanja u članku 5. koji se odnosi na „spolne odnose nad ženom protiv njezine volje". To bi onda značilo uvođenje načela „samo da znači da" za cijeli EU.

Mnoge države protiv europskih propisa o silovanju

Ali ovaj se članak 5. više nije pojavljivao u izjavi Vijeća EU-a u svibnju 2023. Vijeće je na temelju pravnog mišljenja donijelo odluku o brisanju.

„Pravna služba Vijeća i brojne države članice došle su do zaključka da ne postoji dovoljna pravna osnova za ovu odredbu kaznenog prava u europskom primarnom pravu", rekao je njemački ministar pravosuđa Marco Buschmann na neformalnom sastanku u Bruxellesu prije otprilike dva tjedna. Prema ovom tumačenju, EU uopće nema nadležnost za pokretanje pravne standardizacije. Kako prenosi AFP, i druge zemlje poput Francuske i Mađarske to također tako vide.

No, ni oko toga se zemlje članice ne slažu. Po riječima izvjestiteljice Fitzgerald, ukupno 13 od 27 država bilo je za to da se konsenzusom uvede zajednički pristupa u cijeloj Europskoj uniji.

Zgrada Europskog parlamenta u Strassbourgu
EU je zasada bez zajedničke definicije silovanjaFoto: picture alliance /

Kritika Njemačke i Francuske

Negativan stav nekih država doveo je do žestokih kritika žena i aktivista za ženska prava širom Europe. U Njemačkoj je više od 100 istaknutih žena pozvalo njemačkog ministra pravosuđa da promijeni svoj stav. „Europski ženski lobi" duboko žali zbog „nečuvene odluke Francuske i Njemačke da izbrišu članak 5 [...]", objavila je ta krovna organizacija na svojoj web-stranici.

Daljnje odredbe nove direktive za zaštitu žena od nasilja uključuju pravila protiv genitalnog sakaćenja i prisilnih brakova. Osim toga bi kažnjivo trebalo biti i cyber-nasilje, kao što je neželjeno dijeljenje intimnih fotografija, neželjeno slanje uvredljivih slika (cyberflashing), te cyberstalking. Ovaj sporazum još moraju službeno odobriti Vijeće EU-a i Parlament. Države članice potom imaju tri godine za implementaciju pravila u nacionalno zakonodavstvo.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.