Kada boršč postane neprijatelj

Na odjelu ruske kuhinje supermarketa "Edeka" u Mindenu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji police zjape prazne. Na papiru s plavo-žutom zastavom Ukrajine napisano je: "Zbog trenutne ratne situacije u Ukrajini, ruski proizvodi se više ne naručuju."

Iz solidarnosti s Ukrajinom, mnogi trgovci prestali su prodavati ruske proizvode. Ali u nekim radnjama pridjev „ruski" jednostavno znači sve specijalitete istočnoeuropske kuhinje, čak i ako oni ne dolaze iz Rusije.

Tvrtka „Dovgan" je također pogođena novonastalom situacijom. Kompanija sa sjedištem u Hamburgu već gotovo 25 godina opskrbljuje njemačke supermarkete istočnoeuropskim specijalitetima. Većina proizvoda se proizvodi u Europi pod ovim nazivom, a manje od deset posto ukupnog asortimana dolazi iz Rusije, navodi generalni direktor Andrej Kovaljev. Odmah nakon ruskog napada na Ukrajinu, uprava je odlučila da se u znak solidarnosti odrekne ove robe.

"Neracionalni napad na proizvode"

„Dovgan" šalje poruke protiv rata i na svojoj internetskoj stranici, te na društvenim mrežama. Ali za neke je već i ćirilica dovoljan razlog da naručivati robu. „Neki su to pravdali i time što je ambalaža naših peljmena (vrsta punjene tjestenine op.ur.) bila 'precrvena'. Počeo je neracionalni napad na proizvode", kaže Kovaljev.

Andrej Kovaljev potpuno razumije odbijanje proizvoda porijeklom iz Rusije, jer ih je i sam bojkotirao. Njegova tvrtka je, kako bi s ostalom hranom ostala na njemačkom tržištu, povela računa o transparentnosti i informirala svoje poslovne partnere o porijeklu svih svojih proizvoda.

Zahvaljujući tim informacijama, većina filijala je zapravo samo s polica sklonila robu proizvedenu u Rusiji ili ju nije ponovo naručivala. Ipak, specijalne kampanje planirane za narednih šest mjeseci obustavljene su od strane svih partnera.Samo ovog mjeseca Kovaljev očekuje gubitak u prodaji od deset milijuna eura.

Većina prodavača koje je kontaktirao DW nije odgovarala na pitanja o brendu „Dovgan" u svojim poslovnicama. Trgovački lanac „Edeka" priopćio je kako „" navode o uskim grlima isporuke ili o potpunoj obustavi isporuke od proizvođača „Dovgan". "Nema problema s isporukom ni za nas ni za Dovgan", poručuju iz „Edeke". Moguće je, dodaju, da su pojedini trgovci, koji samostalno odlučuju o dizajnu svojih tržišta, sklonili robu s polica.

"Mi ne jedemo juhu od leće"

Otprilike pet posto Dovganovih partnera se trenutno odriču ukupne isporuke. Međutim, to Kovaljeva ne brine, jer to ne bi trebalo predstavljati veliki gubitak za poslovanje. U pitanju je kazna za pogrešne ljude, žali se on.

"Vidite, naše sjeme suncokreta se proizvodi u Rumunjskoj i Moldaviji. Ako više ne mogu prodavati robu ovdje u Njemačkoj, ne mogu više ni plaćati ljude tamo. A Rumunjska je zemlja koja trenutno prima mnogo izbjeglica. To je apsurdno!", govori on.

Uspješno poslovanje kompanije "Dovgan” u Njemačkoj ima svoj razlog: u Njemačkoj živi 3,5 milijuna ljudi koji imaju korijene u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Oko 2,2 milijuna njih govori ruski. Kultura ishrane mnogih slavenskih zemalja usko je isprepletena. Boršč, zgušenka (zaslađeno kondenzirano mlijeko) ili tvorog (zrnasti kremasti ​​sir) poznati su i Rusima i Ukrajincima, a ove specijalitete jedu i u Njemačkoj. "To je naša kultura ishrane. To se ne može zamijeniti jer mi sigurno nećemo jesti juhu od leće ili torteline", kaže Andrej Kovaljev.

Ljudi iz Ukrajine koji sada bježe u Njemačku također će ovdje tražiti ono što poznaju od kuće. "Znamo što ti ljudi jedu i možemo im to dati. Nisam ja kriv što 70 posto naših kupaca govori ruski. Ne možemo se riješiti ćirilice. Ljudi čitaju na ovom pismu, uključujući i većinu Ukrajinaca", kaže Kovaljev.

Gastronomija specijalizirana za rusku kuhinju također djelimice pati od posljedica privatnog bojkota. Jedan od primjera je i berlinski Café "Datscha” iz kojeg svjedoče o brojnim otkazivanjima nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu