1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Je li Kina zaista neutralna kada se radi o ratu u Ukrajini?

27. kolovoza 2023

U ruskom ratu protiv Ukrajine, Kina se pokušava postaviti kao posrednik. Istodobno se SAD i NATO predstavljaju kao ratni huškači. Je li Kina zaista neutralna?

https://p.dw.com/p/4VSit
Xi i Putin u Moskvi
Xi i Putin u MoskviFoto: SERGEI KARPUKHIN/AFP

"Kina se zalaže za mir dok SAD ometa mirovni proces", "Postupci NATO-a predvođenog SAD-om doveli su do vrhunca napetosti između Rusije i Ukrajine" ili "Ukrajinski 'neonacisti' otvorili su vatru na kineske studente" - sve ovo su izjave kineskih državnih medija ili vladinih dužnosnika povezanih s ratom Rusije protiv Ukrajine.

Iako se Peking predstavlja kao neutralan akter koji poštuje "suverenitet i teritorijalni integritet svih nacija", Kina daje Kremlju "retoričku podršku", stoji u studiji američkog German Marshal Fund. U studiji se navodi da su kineski dužnosnici i državni mediji otvoreno podržavali i poticali izvještaje o ratu u skladu s politikom Kremlja. Tako je, navodi studija, od samog početka rata.

Kineski državni mediji omogućili su glasovima bliskim Kremlju, poput zaposlenika ruske državne televizije, da svoje stavove predstave globalnoj publici. Kineske državne medijske stranice imaju više od milijardu pratitelja samo na Facebooku - otprilike deset puta više nego ruske državne medijske stranice zajedno.

Prema pisanju britanskog The Guardiana, Kina očito troši milijarde na rusku propagandu o ratu. „Kineska država ponavlja i promiče potpuno iste argumente za rat u Ukrajini kao i Putinov režim", kaže James Rubin, voditelj Global Engagement Centra koji se bavi stranom propagandom. Studija Asia Fact Check Labs-a, koja je ispitivala kineske i ruske izvještaje tijekom prvih 100 dana agresorskog rata protiv Ukrajine, dolazi do sličnih zaključaka. „Kina je reproducirala ruske narative o invaziji na Ukrajinu i postoji mala razlika između kineskih i ruskih prikaza rata", navodi se u studiji.

"Kina blizu ruske pozicije"

Prema navodima German Marshall Fund-a, Kina ne govori o ratu ili invaziji, nego uvijek koristi izraze kao što su "sukob", "specijalna operacija" ili "situacija", slično onome što je Kremlj radio dugo vremena. "Što se tiče rata u Ukrajini, Kina je bliska ruskom stajalištu", kaže Björn Alpermann, voditelj katedre za suvremene kineske studije na Sveučilištu u Würzburgu. "Rat, koji se u Kini obično naziva krizom ili sukobom, izbio je kao posljedica širenja NATO-a. Zamjenom uloga tvrdi se da agresor uopće nije agresor, nego da je isprovociran", kaže Alpermann.

To se dobro uklapa u kineski narativ iz dva razloga, kaže Alpermann. Jer antizapadne i prije svega antiameričke teze neprestano šire Komunistička partija i kineski mediji. "Koriste se prilike kako bi NATO i SAD bili prikazani u lošem svjetlu”, kaže Alpermann. "S druge strane, Kina sebe vidi okruženu prisustvom Sjedinjenih Američkih Država, slično kao i  Rusija. Nije riječ samo o Ukrajini, kaže on, nego naravno i o kineskim sigurnosnim interesima.

To potvrđuje i ocjena German Marshal Fund-a. Naracije koji se suprotstavljaju SAD-u i NATO-u ključne su za kinesku strategiju dezinformiranja i ponekad nisu baš suptilne, navodi ova organizacija. Kako se nadalje izvještava, među objave koji su bili najčešće prošireni i lajkani, spada animacija koji prikazuje djecu kako s litice guraju kontejner pun oružja s oznakama NATO-a.

Druge lažne tvrdnje

Druge priče o teorijama zavjere, poput one o navodnim američkim bio-laboratorijima u Ukrajini, također su naširoko rasprostranjene. Na primjer, kineski generalni konzul u Aucklandu na Novom Zelandu, napisao je na servisu kratkih poruka X (bivši Twitter) da "deseci bioloških laboratorija rade u ime američkog Ministarstva obrane" u Ukrajini i da su SAD "uložile više od 200 milijuna dolara u aktivnosti u tim laboratorijima". Ovo se nadovezuje na kineske tvrdnje da su američki laboratoriji za biološka istraživanja krivi za izbijanje koronavirusa.

Prema navodima Asia Fact Check Lab, Kina je također preuzela druge lažne tvrdnje iz Rusije. Na primjer, kineski korisnici društvenih mreža šire lažne tvrdnje o sankcijama nametnutim Rusiji i dijele ruske tvrdnje da je masovno ubojstvo ukrajinskih civila u Buči koje su počinili ruski vojnici u ožujku 2022. izmišljeno.

Nakon što su kineski mediji manje spominjali Ukrajinu ili Rusiju od svibnja 2022., brojka je naglo porasla od veljače do travnja 2023., prema Asia Fact Checku. I to s novim naglaskom na „Kinu kao mirotvorca koji sprječava ratnohuškačke Sjedinjene Države da produže sukob u Ukrajini".

Kina sebe predstavlja neutralnom

Ipak, Peking se predstavlja kao neutralna strana: "Što se tiče ukrajinske krize, Kina je uvijek bila na strani mira", kaže se u članku u engleskom izdanju "Global Timesa", medija koji pripada Narodnom listu, koji je pak službeni glasnik Centralnog komiteta Komunističke partije (KP).

Osim toga, Kina je u veljači predstavila plan od dvanaest točaka za mirovne pregovore i prekid vatre. Wang Wenbin, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je u jednom govoru da Kina uvijek zauzima "objektivno i pošteno stajalište" po pitanju Ukrajine i potiče mirovne pregovore umjesto da potpiruje borbe ili šalje oružje na bojno polje.

Rusija i Kina proširuju partnerstvo

Ali postoje ozbiljne sumnje u neutralnu posredničku ulogu Kine. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg također je rekao da ne smatra Kinu vjerodostojnom kada je u pitanju navodna neutralna uloga posrednika. „Kina nije osudila ilegalnu invaziju i također je proširila svoje partnerstvo s Rusijom", rekao je on.

Kina i Rusija ojačale svoje gospodarske odnose kao rezultat zapadnih sankcija protiv Rusije. Prema podacima kineskog ministarstva trgovine, samo prošle godine izmijenjeno je robe u vrijednosti od oko 178 milijardi eura.

Kineski dnevnik Global Times
Kineska propagandna mašinerijaFoto: Mark Schiefelbein/AP/picture alliance

Suradnja s etabliranim medijima

Kako bi proširila svoje vlastite priče na međunarodnoj razini, Kina je još prije mnogo godina razvila posebnu strategiju. "Gdje god bili čitatelji, gdje god bili gledatelji, propagandni izvještaji moraju ispružiti svoje pipke", rekao je kineski državni i stranački čelnik Xi Jinping u veljači 2016. U izvješću nevladine organizacije Freedom House stoji da je Kina 2017. potrošila do deset milijardi američkih dolara na jačanje tzv. meke moći, četiri milijarde više nego 2009.

Kina sada upravlja internetskim medijima, TV i radio stanicama na više jezika, uključujući engleski, španjolski i francuski. Uz to kineska vlada također pokušava integrirati vlastita stajališta u strane medije, primjerice kroz suradnju ili pružanje video materijala, stoji u izvještaju.

Njemački javni servis Südwestrundfunk je 2020. godine povukao dokumentarac o izbijanju pandemije korone u kineskom gradu Wuhanu nakon što se doznalo da je snimku upotrijebio pododjeljak Ureda za informiranje Državnog vijeća Kine, koji je, prema medijskim izvješćima, također utjecao na tekst u dokumentarcu.

Također je bilo kritika zbog jedne zajedničke emisije, također javnog medija, Norddeutscher Rundfunka s kanalom na engleskom jeziku CGTN kineske državne televizije China Central Television (CCTV) 2017. godine.

Kina je također pokušala proširiti vlastite stavove u pisanim medijima - takozvanim advertorijalima, odnosno reklamama u obliku novinskih članaka koji imaju sličan dizajn kao ostatak novina. Takve reklame s dobronamjernim tekstovima o Kini objavljivale su poznate svjetske novine, uključujući i "Süddeutsche Zeitung".

Bivši političari kao multiplikatori

Međutim, s obzirom na to da su ovi kineski postupci u Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama naišli na mnoge kritike, Kina sada, kako kaže Kristin Shi-Kupfer, profesorica sinologije na Sveučilištu u Trieru, pokušava na neizravnije načine proširiti svoju propagandu. "Pokušavaju se pronaći zagovornici koji imaju određeni ugled u njemačkoj javnosti, na primjer bivši političari", kaže ona. Peking se, kako ona kaže, nada se da će ti multiplikatori pridobiti njemačku javnost, ili barem određene skupine, za provladine  stavove.

U izvješću Freedom Housea spominje se, između ostalog, i bivši kancelar Gerhard Schröder koji je u intervjuu novinskoj agenciji Reuters, između ostalog, opisao izvještaje svjedoka o kampovima za ujgursku manjinu u Kini kao "brbljanje" te se založio za prisniju suradnju s Kinom.

Sveukupno gledano, Shi-Kupfer uspjeh kineskih nastojanja, barem u liberalnim demokracijama, ocjenjuje kao relativno slab. Drugačije to izgleda, kaže, primjerice, u autoritarnim ili čak totalitarnim državama. „I zemlje koje su razočarane, i materijalno i moralno, razvojnom pomoći sa Zapada, koja se često percipira kao vrlo kolonijalna podrška, otvorenije su kineskim stavovima", kaže Shi-Kupfer. Puno toga, kako kaže, također ovisi o tome smatraju li se kineska gospodarska ulaganja u zemlju poticajnima.

Kineska strategija "meke moći" posebno je, kako kaže, učinkovita u zemljama globalnog juga. "Popularna priča u Kini je da Zapad koristi dvostruke standarde", kaže Shi-Kupfer. "Govori se da iako mnoge liberalne demokracije vole kritizirati iz pozicije moralne superiornosti, same imaju i mnogo 'prljavog rublja'", kaže Shi-Kupfer. Ovo, kako kaže, nailazi na veliku podršku u nekim zemljama. Isto se događa i s tvrdnjom da se, za razliku od Zapada, Kina stvarno brine o globalnom jugu.

Američki razarač u Kineskom južnom moru
Američki razarač u Kineskom južnom moru Foto: Omar-Kareem Powell/AFP

Kineske tvrtke grade infrastrukturu

Kineske tvrtke također su značajno uključene u širenje medijske infrastrukture, posebice u afričkim zemljama. Prema podacima kineski TV kanal StarTimes, ima oko 13 milijuna pretplatnika u 30 zemalja afričkog kontinenta. Prema izvješćima, kineski kanali imaju prednost u odnosu na međunarodne kanale kao što je BBC u ponudi paketa, između ostalog i zato što su, za razliku od međunarodne konkurencije, već uključeni u jeftinije osnovne pretplatnčke pakete.

"Kina također nudi obrazovanje i obuku za novinare iz zemalja globalnog juga", kaže Alpermann. "Također se pokušava učvrstiti pozitivna slika Kine kod tih novinara kako bi je oni onda mogli dalje širiti", kaže Alepermann.

Prema riječima stručnjaka, teško je izmjeriti koliko su kineske mjere sveukupno gledano uspješne. “Postoje studije koje pokazuju da postoji određeni utjecaj”, kaže Alpermann. "Ali nije ni tako da kineski stavovi dominiraju mišljenjem", kaže Alpermann. Puno, kako kaže, ovisi o tome koliko su primatelji spremni za te perspektive.

(Tagesschau, ARD)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu