Izbori u vrijeme kibernetičkog kriminala

„Imamo posla s vrlo složenom prijetnjom." Onaj tko kaže ovako nešto onda mora da zna o čemu govori. Arne Schönbohm je predsjednik Saveznog zavoda za informacijsku sigurnost (BSI). Njegov posao je osiguravanje zaštite od digitalnih napada svih vrsta. Posebna zaštita u izbornoj godini potrebna je strankama, političarima ali i biračkom tijelu. Jer, svi oni mogu postati žrtve dezinformacija, propagande i lažnih vijesti. Dakle, manipulacija koje bi mogle utjecati na izborni rezultat.

S obzirom na sve nepreglednije hibridne prijetnje, BSI je u konstantnoj razmjeni informacija s potencijalno pogođenima. Ali, i s Georgom Thielom, koji organizira i nadgleda savezne izbore. Na jednoj zajedničkoj virtualnoj konferenciji za novinare, Arne Schönbohm odgovara na pitanje: „Koliko su sigurni parlamentarni izbori?" Jedan opće umirujući odgovor šef BSI-a ne želi dati.Situacija je prekomplicirana za jednostavne odgovore.

Na pamet mu padaju mnogi primjeri upozorenja iz drugih zemalja: „Macron-Leak 2017", kojim je aktualni francuski predsjednik bio pogođen neposredno prije nego što je izabran na tu funkciju. Ili pokušaji manipulacije u američkoj izbornoj kampanji. Schönbohm pretpostavlja da je i Njemačka, „kao trenutno vodeća gospodarska sila u Europi", za napadače - „privlačna".

Opći savjeti

BSI u ovom slučaju ima savjetodavnu ulogu. A oni koji traže savjet moraju se sami pobrinuti za njegovo provođenje. Svi su pozvani. Svako bi mogao pomoći da se napadi ili otežaju ili spriječe. „Redovno aktualizirajte svoje uređaje!" - njegova je generalna preporuka. A milijunima glasačica i glasača kaže: „Ne vjerujte slijepo svakoj vijesti na mreži! Ne prenosite informacije iz sumnjivih izvora!".

Sve je to naravno mnogo lakše reći nego učiniti, jasno je to i predsjedniku BSI-a. Jer, kaže, u međuvremenu je uz pomoć umjetne inteligencije i modernih softvera čak moguće pomiješati sadržaje iz različitih video snimaka. Odakle pak dolaze napadi i koji se motivi iza njih kriju, Schönbohm o tome ne želi javno spekulirati. Postoje razni tehnički pokazatelji i procjene njegovih kolega.

U tijesnoj razmjeni sa Službom za zaštitu ustavnog poretka i BND-om

Na kraju su odgovornost preuzimaju Služba za zaštitu ustavnog poretka i Savezna obavještajna služba BND, s kojima BSI prisno surađuje. „Ali mislim da bi bilo pogrešno reći odakle i s kojim napadima računamo." Tajne službe često sumnjiče Rusiju kao sile iza napada. Za to uvijek postoje indicije. I tijekom parlamentarnih izbora 2017. je bilo odgovarajućih sumnji i strahovanja.

Na kraju je ipak ostalo relativno mirno, ništa se nije čulo o velikim kibernetičkim napadima. No, nitko se ne želi osloniti na to da će Njemačka ponovo biti pošteđena i na parlamentarnim izborima 2021. Također ni Thomas Lohmeier iz stranke Ljevice. On je u stranačkoj središnjici u Berlinu zadužen za medije i dijalog s građanima. Danas je mnogo više zabrinut nego uoči posljednjih parlamentarnih izbora 2017. kada su hakeri 2019. objavili na internetu podatke oko 1.000 političarki i političara, oko 100 njih su bili pripadnici Ljevice. Internetska stranica ove stranke je redovno meta napada. Ali, na upit DW-a, Lohmeier ističe: „Učimo iz toga i svaki put smo bolje pripremljeni."

Stručnjakinja za kibernetički kriminal: Razina prijetnje je „posebno visoka"

I stručnjakinja za kibernetički kriminal, Julia Schuetze iz berlinske zaklade Nova odgovornost, također ocjenjuje da je opasnost za stranke, kao i političare „vrlo visoka". Ona to obrazlaže time što se stranke moraju same pobrinuti za IT zaštitu, a BSI i drugi državni čimbenici su tu samo kako bi pružili podršku. „To znači da se IT sigurnost ne uzima svuda u obzir ili da se primjenjuju određeni standardi", odgovorila je Julia Schuetze na upt DW-a.

Glasanje putem pošte sigurno

S njene točke gledišta „povećana pažnja" je stoga neophodna, jer hakerski napadi i curenje informacija (Leaks) ne pogađa samo političare ili stranke. Drugi mogući ciljevi su, na primjer, podaci koje prikupljaju izborni timovi: mail adrese, politički pravci, preferencije i interesi birača. Ako ove osjetljive informacije budu ukradene, mogu biti zloupotrijebljene kako bi se „širile ciljane dezinformacije".

Prognoza Julie Schuetze: S obzirom da su stranke u usporedbi s 2017. mnogo više digitalizirale svoje predizborne kampanje, polje napada 2021. je samim tim mnogo veće. Dakle, ona dijeli ocjenu predsjednika BSI, Arna Schönbohma. U međuvremenu, Georg Thiel u pogledu jedne druge moguće slabe točke ostaje prilično opušten: glasanja putem pošte, koje bi zbog pandemije moglo da odigrati veću ulogu nego u prošlosti. Ova forma glasanja postoji do 1957. I od tada nema naznaka da bi „izbori time mogli ukupno gledano biti podložniji manipulacijama".