1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaSlovačka

Izbori u Slovačkoj: test vjere u demokraciju

Tim Gosling
30. rujna 2023

Slovački izbori koji se održavaju u subotu (30. 9.) smatraju se testom vjere u liberalnu demokraciju i prozapadnu vanjsku politiku te zemlje. Uoči glasanja, dvije stranke su gotovo izjednačene.

https://p.dw.com/p/4Wy2u
Predizborni plakati u Slovačkoj
Test demokracije u mladoj državiFoto: Tomas Tkacik/ZUMA Wire/IMAGO

Do izvanrednih izbora u Slovačkoj dolazi zbog raspada politički vrlo šarolike koalicije stranaka centra i desnice, koja je donijela tri godine kaosa i međusobnih sukoba toj maloj državi središnje Europe.

Prema istraživanjima javnog mnijenja, trenutno najveću podršku, oko 20 posto, ima nominalno lijevo orijentirana stranka „Smer", koju predvodi Robert Fico. Iako ta prednost nije uvjerljiva, bivši premijer Slovačke se nada velikom povratku na političku scenu.

Fico je bio optuživan da je pretvorio Slovačku u mafijašku državu prije nego što je ubojstvo novinara dovelo 2020. do njegove ostavke. Kako bi ostao na političkoj sceni, Fico je usvojio sve ekstremniji i krajnje desničarski pristup, pa je tako recimo tijekom kampanje obećavao da će obustaviti podršku Bratislave Ukrajini. To izaziva zabrinutost da bi Fico mogao Slovačku gurnuti u izolaciju u okviru Europske unije, kao što je to učinio i Viktora Orbana, čelnik susjedne Mađarske.

Ficova pozicija je međutim pažljivo proračunata, s obzirom na to da se oko 50 posto Slovaka, potaknuti intenzivnim dezinformacijskim proruskim kampanjama, protivi slanju financijske ili vojne podrške preko istočnih granica zemlje.

Razlog za povratak Fica je nekompetentna prethodna vlast. Neprofesionalno rukovođenje tijekom pandemije i kriza životnog standarda za mandata odlazeće vlade, također je doprinijelo rehabilitaciji populističkog lidera. I to sve usprkos njegovoj tvrdnji da će se osvetiti demokratskim institucijama koje su razbijale koruptivne mreže izgrađene tijekom njegovog prethodnog mandata.

„Birači znaju da je ’Smer’ Roberta Fica dozvolio da korupcija cvjeta", kaže Milan Nic iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose, ali dodaje da je Fico „barem vladao kompetentno".

Slovački političar Robert Fico
Povratak na vlast - Robert FicoFoto: Vladimir Simicek/AFP/Getty Images

Ficov stav o Ukrajini mobilizira birače

Nedostatak povjerenja u kompetentnost grupe do sada vladajućih stranaka u velikoj mjeri im smanjuje šanse u trci za opstanak na vlasti. Ipak, mogućnost Ficovog povratka i njegova obećanja da neće više slati nijedan metak u Kijevi da će blokirati nove sankcije EU-a, doveli su do toga da se mobiliziraju oni birači koji se boje uništenja krhke demokracije Slovačke i njenog zapadnog kursa. To je pomoglo da liberalna stranka „Progresivna Slovačka“ (PS) zabilježi porast podrške.

Kako su se izbori približavali, tako su ispitivanja pokazivala da PS smanjuje zaostatak za „Smerom“, a možda čak i da je osigurala nekakvu minimalnu prednost. Prozapadna PS naglasak stavlja na reformističke sposobnosti svog lidera Michala Šimečke, aktualnog potpredsjednika Europskog parlamenta, i ujedno insistira na porukama usmjerenim protiv Fica koje pokušavaju plasirati prije svega urbanim biračima, ali i ljudima širom zemlje koji se bore s lošim ekonomskim i socijalnim uvjetima.

„’Progresivna Slovačka’ će poticati ekonomski razvoj, reformirati zdravstveni i obrazovni sustav i zaustaviti odljev mladih i obrazovanih Slovaka", izjavljuje Šimečka za DW. S druge strane, Fico optužuje svoje rivale da služe interesima Sjedinjenih Američkih Država i za organiziranje policijskog puča.

Slovački političar Michal Šimečka na pozornici s mikrofonom
Michal Šimečka - budući premijer?Foto: Vladimir Simicek/AFP/Getty Images

Postizborna kombinatorika

Pritom su izbori samo prva prepreka za vodeće stranke. Formiranje vlade u podijeljenom društvu Slovačke bit će isto tako zahtjevno, kao i pobijediti na izborima. Sve žešća kampanja, u kojoj se mogao vidjeti čak i fizički sukob bivšeg ministra unutrašnjih poslova i bivšeg premijera, sugerira da će slična priča dogoditi i ove godine.

„Formiranje koalicije u fragmentiranom parlamentu bit će izazovno, a i potrajat će", kaže Andrius Tursa analitičar tvrtke „Teneo Intelligence". Socijaldemokratska stranka „Hlas" mogla bi pritom biti svojevrsni jezičac na vagi. Ta stranka, koju je formirao bivši Ficov „učenik" Petar Pellegrini, trenutno je treća po snazi u istraživanjima s podrškom od oko 13 posto. Međutim, iako postoje jasne veze „Hlasa“ sa „Smerom“, koje su se razišle prije svega tri godine, Pellegrini sada nije preveliki entuzijast kada je riječ o ponovnoj političkoj saradnju sa svojim nekadašnjim mentorom, koji je postao radikalan.

Istovremeno, „Hlas" je jasno dao do znanja da ima velike zahtjeve ako PS želi koaliciju. Šimečka kaže da ne zna na što Pellegrini misli kad spominje te „velike zahtjeve“, ali on ipak i nema baš mnogo opcija. Preostalo političko polje sastoji se od malih stranaka koje se nalaze na rubu izbornog praga od pet posto potrebnog za ulazak u parlament.

„Progresivna Slovačka“ morat će osigurati podršku nekoliko stranaka ako želi sastaviti „anti-Fico“ koaliciju. A čak i ako uspiju u tome, takva vlada bi vjerojatno bila nestabilna. Grupa progresivaca, liberala, socijaldemokrata i populista teško bi se složila oko bilo čega osim oko prozapadnog pristupa, posebno po pitanjima kao što su prava LGBTQ+ populacije ili rješavanje problema klimatskih promjena.

„Želja da se spriječi povratak Fica na vlast može biti dovoljno jak faktor za PS da sastavi koaliciju. Ipak, povijest reformističkih vlada u Slovačkoj nas uči tomu da postoji tendencija da se raspadnu zbog napuhanih ega, sukoba i nedostatka razumijevanja, kompromisa i dogovora", smatraju politolozi Tim Haughton i Darina Malova u svom tekstu za internetsku stranicu „UK in a Changing Europe".

Grupa političara slovačke stranke Republika
Republika - nema suradnje s desničarima?Foto: Alexandra von Nahmen/DW

Uloga ekstremne desnice

Alternativa nudi još mračniju sliku moguće budućnosti Slovačke. Koristeći široko rasprostranjeno razočarenje građana u političare koji pokušavaju poboljšati životni standard i suzbiti korupciju, za vlast se bore i ekstremno-desničarske stranke.

Fico je potpuno svjestan hitne potrebe za osiguravanjem sredstava iz EU-a i radije bi izbjegao formiranje vlade uz pomoć stranke „Republika", koja uživa podršku od oko osam posto građana. Ipak, ni tu mogućnost nije isključio.

„'Republika' je zadržala neonacističke karakteristike", upozorava Grigorij Meseznikov, direktor Slovačkog Instituta za javne poslove i ističe da će Fico vjerojatno s njima postići dogovor samo ako mu je to jedina opcija za povratak na vlast.

Međutim, s obzirom na to da su „Smer" i „Progresivna Slovačka“ prema anketama gotovo izjednačeni, čini se da raste vjerojatnost da niti jedna od tih stranaka neće moći sastaviti održivu koaliciju. A to znači da su neki novi izbori možda tu, odmah iza ugla.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu