Izbori u Njemačkoj: Bruxelles se nada jasnom stavu Berlina

"Europa nije snažna bez snažne Njemačke", rekla je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola nakon raspada koalicije socijaldemokrata, liberala i zelenih u studenom prošle godine. Daljnje službene izjave o izborima u Njemačkoj su rijetke, jer se dužnosnici Europske unije načelno ne izjašnjavaju o izborima u državama članicama.

Međutim, kada najveća država članica stoji pred mogućom promjenom vlasti, to u Bruxellesu ne prolazi nezapaženo. Naravno, i partnerske države s kojima Njemačka surađuje unutar EU-a su zaokupljene tom temom. Jedan EU diplomat ipak je sažeo raspoloženje u Bruxellesu za DW: „S izborima je povezana nada da će nakon njih biti više jasnoće i predvidljivosti u njemačkoj poziciji prema zakonodavnim inicijativama."

EU se nada da će Berlin biti nedvosmisleniji

EU diplomat aludira na nešto što Sophie Pornschlegel, zamjenica ravnatelja Instituta Jacques Delors u Bruxellesu, naziva "eksternalizacijom njemačkih problema u Bruxellesu". Koristi psihološki termin koji opisuje kako unutarnje stanje djeluje prema van. U nadi da se to više neće događati nakon raspada posljednje vlade, Bruxelles pažljivo promatra koji će politički smjer zauzeti nova njemačka vladajuća garnitura.

Interni sukobi unutar posljednje vlade izazvali su velike poremećaje u donošenju određenih zakona u EU-u. Primjerice, već dogovoreni plan o klimatski neutralnim automobilima do 2035. godine bio je odgađan tjednima zbog nesuglasica unutar njemačke vlade. Tek nakon ustupaka liberalnom koalicijskom partneru, savezna vlada je odobrila prijedlog. Slično se dogodilo s europskim zakonom o lancima opskrbe, gdje se Njemačka suzdržala od glasanja nakon dugih pregovora i ublažavanja teksta zakona, jer se članice koalicije nisu mogle dogovoriti ni po tom pitanju.

"Njemačko glasanje" kao simptom semaforske vlade

Ovakav obrazac glasanja se u Bruxellesu u međuvremenu s podsmijehom naziva "German Vote" (njemačko glasanje). Iako suzdržanost pri glasanju nije ni nova niti isključivo njemačka pojava, nikada prije taj izraz nije bio korišten toliko često kao tijekom mandata semaforske koalicije, potvrdio je naš sugovornik.

Da bi EU usvojila zakon potrebno je da najmanje 15 država članica, koje predstavljaju 65% stanovništva, glasaju za. Njemačka sama predstavlja 18,5% stanovništva EU-a, a ako se suzdrži od glasanja, ti glasovi se ne ubrajaju. Osim toga, Europski parlament također mora odobriti zakon.

Njemačka trenutačno nema vodeću ulogu u EU

Posljednjih godina pokazalo se koliko EU može biti oslabljena kada Njemačka ne preuzme vodeću ulogu, kaže Fabian Zuleeg, direktor Europskog političkog centra u Bruxellesu, za DW. "Vidjeli smo nestabilnost u Njemačkoj. Vidjeli smo kako odluke jednostavno više nisu mogle biti donesene." U Bruxellesu je strah velik da se to neće promijeniti ni nakon izbora, objašnjava ovaj ekonomist.

Politologinja Pornschlegel ističe kako Njemačka posljednjih godina nije davala puno inicijativa u EU politici, čime nije ispunila ulogu koja se od nje očekuje.

Nova raspodjela moći u Bruxellesu

Tradicionalno, njemačko-francuska suradnja smatra se pokretačem europskih projekata. No koliko će taj "motor" dobro raditi, ovisi i o tome kako se slažu čelnici dviju zemalja. A odnos između predsjednika Emmanuela Macrona i kancelara Olafa Scholza "nije osobito jednostavan", primjećuje Pornschlegel u intervjuu za DW. Na kraju, dodaje ona, svaka suradnja ovisi o političkoj volji i spremnosti na kompromise, ali ni u Francuskoj ni u Njemačkoj ona nije dovoljno izražena. Obje zemlje su iz europskih izbora izišle oslabljene. 

U Francuskoj je predsjednik Macron zato raspisao prijevremene parlamentarne izbore. Ali ni oni nisu donijeli potrebnu stabilnost. "Došlo je do promjene u dinamici moći u Bruxellesu", kaže Pornschlegel. Smatra da sada veću ulogu igra Poljska, koja trenutno predsjeda rotirajućim predsjedništvom Vijeća EU-a.

Financijska pitanja čekaju novu njemačku vladu

Bez obzira na to kako će izgledati nova njemačka vlada, u Bruxellesu ju već čeka niz velikih izazova. Europska komisija planira ovog ljeta predstaviti novi višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Njemačka je najveći neto uplatitelj u proračun EU-a i prema podacima novinske agencije dpa osigurava gotovo četvrtinu sredstava EU-a.

Politologinja Sophie Pornschlegel očekuje najveće sukobe upravo na ovom području, s obzirom na to da će novi proračun morati uključivati otplatu dugova nastalih tijekom pandemije koronavirusa. To bi moglo značiti manje sredstava za sigurnost ili konkurentnost EU-a. Stoga će se raspravljati i o tome treba li Njemačka reformirati svoju "dužničku kočnicu", kako se naziva Ustavom zajamčeno ograničenje novih zaduživanja.

Njemačka mora rušiti tabue

Prema ekonomistu Fabianu Zuleegu, Njemačka treba shvatiti da sada mora pronaći dodatna sredstva. To uključuje i preispitivanje tabua kao što su zajedničke europske obveznice ("Eurobonds"). Nedavno se ponovo rasplamsala rasprava o tome kako financirati buduće europske troškove za obranu. Dok se Njemačka protivi europskim obveznicama, druge zemlje poput Poljske i baltičkih država podržavaju takav prijedlog. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao je na konferenciji za novinare u Bruxellesu početkom veljače da bi volio da nova njemačka vlada ponovno razmotri ovo pitanje.

Na području obrane i sigurnosti potrebno je mnogo više ulaganja, kaže Zuleeg. Europska komisija procjenjuje da će EU trebati investirati 500 milijardi eura u obranu tijekom sljedećih deset godina. Osim toga, potrebne su jasne smjernice iz Njemačke u pitanjima koja su ključna za njemačku industriju, poput konkurentnosti Europe i odnosa s Kinom.

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika