Izbori u Iranu – bez nade za promjenu

U Iranu pravo glasa ima 61 milijun građana. Oni su pozvani da glasaju na parlamentarnim izborima koji se održavaju 1. ožujka. Istovremeno se biraju i članovi tzv. skupštine stručnjaka koja bira vrhovnog vođu. Iranska novinska agencija Azar Qalam navodi rezultate istraživanja javnog mnijenja koje je u cijeloj zemlji proveo institut blizak vlasti. Prema rezultatima istraživanja, izlaznost će općenito biti svega 30 posto, a u glavnom gradu Teheranu oko 15 posto. Građani kao razloge za neodazivanje na izbore navode: nesposobnost parlamenta, korupciju i nedostatak nade u bolju budućnost.

Državna medijska agencija Irna piše da se ukupno 15.200 kandidata bori za 290 mjesta u parlamentu. Novinar Masiar Hosravi je za novinsku agenciju AFP izjavio da vlast, dozvoljavajući toliki broj kandidata, želi na lokalnoj razini stvoriti veću konkurenciju kako bi povećala izlaznost. „Najveći broj kandidata, prije svega u manjim izbornim okruzima, jesu liječnici, inženjeri, činovnici i prosvjetni radnici koji ne pripadaju ni jednoj političkoj grupaciji“, kaže on.

Glazba i partyji kao reklama za izbore

Predizborna kampanja je počela 22. veljače. Na društvenim mrežama se mogu vidjeti video-zapisi s raznih predizborni skupova, popraćenih glasnom glazbom i svečanom atmosferom. Kao i inače pred izbore, pripadnici moralne policije i nasilnih trupa milicije Basidž ostaju nevidljivi.

„Kao običan vojnik koji služi samo narodu pozivam iransku naciju da shvati ove izbore kao izuzetno značajne“, rekao je zapovjednik Revolucionarne garde Hossein Salami novinarima. „Izbori se ne održavaju samo zato da se u određenom dijelu zemlje izaberu predstavnici. Njihov učinak je globalan. Velika izlaznost pokazuje da se Iran usred teškoća oslanja na glasove i volju ljudi“, dodaje on.

Izgleda da i Salami, kao svi u iranskoj vlasti, dobro zna da je jaz između naroda i vlasti veći nego ikad. Poslije brutalnog gušenja prosvjeda koji su se 2022. održavali širom zemlje pod geslom „Žena, život, sloboda", skoro nitko više ne vjeruje u promjene političkog sustava.

Zašto ljudi neće na izbore?

Mehrdad Darvishpour, profesor sociologije na švedskom sveučilištu Mälardalen, kaže: „Što je vrh Islamske Republike uspješniji u gušenju svake opozicije i učvršćivanju islamskog patronatskog sustava, to je manji utjecaj Republike u političkom sustavu, dok islamska vladavina jača." On je objasnio da su u povijesti Islamske Republike od 1979. postojale faze kada je stanovništvo vjerovalo u reforme unutar sustava i kada su izbori korišteni kao oblik protesta.  „Cilj je bio da se potisnu vjerske vođe i ojačaju demokratski elementi. Međutim, rezultati nikada nisu doveli do stvarnih reformi, budući da sustav nije slijedio volju društva", rekao je Darvishpour.

S vremenom je politički sustav u Iranu postajao sve radikalniji i nepomirljiviji. Prostor za kritiku se smanjivao. Uoči ovih izbora s liste kandidata je isključeno više osoba koje su bile kritički raspoložene prema vlasti. Izborni organi su čak isključili i neke dosadašnje parlamentarce zbog „nedostatnih ideoloških kvalifikacija".

I uoči parlamentarnih izbora 2020. odbijeni su brojni kandidati skloni reformama i umjerenosti. Prema podacima reformistički raspoloženih političara, iz njihovih redova je dopušteno ukupno 20 do 30 kandidata. Očekuje se da će ovi izbori učvrstiti konzervativnu vlast.

Ali Afshari je bivši iranski studentski vođa koji sada živi u američkom egzilu. On kaže: „Izbori u Islamskoj Republici ne služe omogućavanju političke i društvene promjene ili promjene vlasti, koja bi počivala na volji većine i sačuvala osnovna prava manjina. Izbori su u Iranu instrument učvršćivanja nelegitimne vlasti manjine i očuvanja sustava nepravedne raspodjele resursa – to je igra moći i bogatstva."

Više od 275 poznatih aktivista i predstavnika civilnog društva u Iranu najavili su bojkot izbora. Oni ukazuju na „jadno" stanje izbornog sustava i osuđuju „zastoj u reformama", kao i „potpuno eliminiranje kritike“ ili „široko rasprostranjenu diskvalifikaciju kandidata“. Potpisnici zajedničke izjave od 25. veljače upozoravaju da svi ti faktori zajedno s nedostatkom raznolikih političkih glasova potkopavaju legitimnost izbora.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi, koja se nalazi u zatvoru, priključila se bojkotu. „Na strani sam stanovništva i bojkotiram te lažne izbore, kako bih naglasila nelegitimnost Islamske Republike i jaz između represivnog, autoritarnog režima i naroda“, oglasila se Mohammadi priopćenjem iz zatvora.