Iranski napad na Izrael i posljedice po globalnu privredu

Nakon što je Izrael bez pretrpljenih većih šteta uspio odbaciti iranski napad sa stotinama bespilotnih letjelica, krstarećih raketa i balističkih projektila, na međunarodnim financijskim tržištima je došlo do olakšanja: cijene nafte blago padaju, a terminski ugovori na američkom indeksu S&P 500 prelaze u plus. Ipak, "od petka je geopolitika ponovo postala najveća briga za tržišta", pišu analitičari Deutsche Banke u poruci svojim klijentima.

Uvijek kada se geopolitička situacija na Bliskom istoku pogorša, odjek toga se može vidjeti širom svijeta na cijenama nafte: jer cijene nafte tipa brent, koja se eksploatira u Sjevernom moru, ili njen američki pandan WTI (West Texas Intermediate) izgledaju kao temperaturni dijagram svjetskog gospodarstva.

Međutim, brige zbog eskalacije na Bliskom istoku već su i prije iranskog napada na Izrael utjecale na rast cijena sirove nafte za oko 10 posto. Prema riječima stručnjaka za sirovine Jorgea Leóna iz energetske konzultantske kompanije Rystad Energy iz Osla, taj porast se dogodio "gotovo isključivo zbog trajnog konflikta".

Rast cijena nafte potiče inflaciju

"Kao opće pravilo, smatra se da će rast cijena nafte od 10 posto u industrijskim zemljama povećati ukupnu inflaciju za 0,1 do 0,2 posto. Prema tome, rast cijena nafte u prošlom mjesecu će povećati opću inflaciju u tim ekonomijama za oko 0,1 posto", procjenjuje Neil Shearing, glavni ekonomist Capital Economicsa.

Međutim, koliko je vjerojatno da će središnje banke, uslijed povećanog pritiska inflacije, odgoditi planirana smanjenja kamatnih stopa?

Malo je vjerojatno da će to imati značajniji utjecaj na monetarne odluke središnjih banaka, smatra Shearing. Za to bi, kaže, cijene nafte morale jače i održivije rasti. Odlučujući čimbenik su, po njemu, efekti na osnovnu inflaciju, rast potrošačkih cijena bez uzimanja u obzir hrane i energije. Naime, tek kada proizvođači prenesu svoje veće troškove energije na potrošače, središnje banke bi mogle usporiti planirana smanjenja kamatnih stopa za 2024. godinu, procjenjuje Shearing.

Posljednjih mjeseci, posebno u SAD-u, inflacija je ponovo u fokusu. U ožujku 2024. godine, potrošačke cijene u SAD-u su porasle za oko 3,5 posto u usporedbi sa istim mjesecom prethodne godine. Zbog toga Shearing iz Capital Economicsa smatra da će Središnja banka SAD-a tek na jesen imati dovoljno manevarskog prostora za smanjenje kamata: "Očekujemo prvi korak u rujnu. I pod pretpostavkom da cijene energije ne skaču tijekom sljedećih mjeseci, očekujemo da će i ECB (Europska središnja banka) i BoE (Banka Engleske) u lipnju smanjiti kamatne stope."

Na vidiku povećanje proizvodnje nafte?

Još jedna velika nepoznanica je buduća politika eksploatacije nafte tzv. OPEC-a +. To su tradicionalne zemlje proizvođači nafte s Bliskog istoka, iz Afrike i Venezuele koje surađuju s državama koje nisu članice OPEC-a, poput Rusije, Kazahstana, Meksika i Omana. Stručnjaci za sirovine nedavno su intenzivnije raspravljali o tome bi li zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata mogle uskoro povećati svoje proizvodne kapacitete, kako bi se djelovalo protiv usporavanja svjetskog gospodarstva zbog skupe nafte.

Trenutno su zemlje proizvođači nafte produžile rok za svoje dobrovoljno smanjenje proizvodnje do kraja lipnja. Jorge León objašnjava da bi ova smanjenja mogla biti ukinuta tek na sastanku ministara zemalja članica OPEC-a 2. lipnja. "Međutim, ako se geopolitička situacija u regiji i dalje bude pogoršavala, grupa bi mogla održati izvanredni sastanak tijekom narednih tjedana", kaže stručnjak za naftno tržište.

S gotovo 6 milijuna barela dnevno slobodnih kapaciteta, OPEC bi, ako sukob eskalira, mogao blago povećati proizvodnju kako bi se ograničio pritisak koji bi utjecao na povećanje cijena. Vjerojatnost da će se to dogoditi je visoka, ističe Jorge León.

"Održavanje visokih cijena nafte ponovo bi potaklo inflaciju na Zapadu i natjeralo središnje banke da prolongiraju sva svoja nastojanja za normalizaciju monetarne politike, što bi pak dovelo do slabijeg globalnog privrednog rasta", kaže analitičar Rystad Energyja.

Odlučujuću ulogu za razvoj cijena nafte igra i razvoj situacije u Hormuškom tjesnacu, zbog napada Teheranu bliskih hutista i s njima povezanih posljedica po međunarodnu plovidbu, došlo je do rasta cijena prijevoza roba. Nakon iranske zapljene "s Izraelom povezanog broda", kako to formuliraju vlasti u Teheranu, pozornost je usmjerena na ovaj uski prolaz, kroz koji se transportira oko petina nafte na svjetskom tržištu.

Iščekuju se daljnje reakcije

Tržišta su nervozno iščekivala reakciju Izraela na iranski napad, a nervoza je nastavljena i nakon toga. I SAD je pokušao djelovati na umjereniju reakciju vlade u Jeruzalemu.

"Svi koji očekuju daIzrael neće reagirati na besprimjerni napad Irana, ili gaje iluzije ili nemaju pojma kako stvari funkcioniraju na Bliskom istoku - ili oboje", napisao je Avi Mayer, bivši glavni urednik Jerusalem Posta na platformi X. "Nereagiranje na to bi se smatralo kukavičlukom i samo bi izazvalo pozive na veće i razornije napade. Izrael će odgovoriti na to", napisao je Mayer u svojoj objavi, što se pokazalo ispravnom procjenom.

Ostaje otvorenim koliko će snažna biti ta reakcija. "U najgorem slučaju, energičan protunapad Izraela mogao bi pokrenuti spiralnu eskalaciju koja bi mogla izazvati do sada neviđen regionalni sukob", strahuje Jorge León.

U tim okolnostima, "geopolitičke premije bi značajno porasle", a nova runda američkih sankcija protiv Irana mogla bi jače opteretiti svjetsku ekonomiju nego što je trenutno moguće predvidjeti.