Iran: Nove mjere za prisilno nošenje marame

"Naši planovi za hidžab će uskoro biti provedeni efikasnije nego do sada", najavio je nedavno zastupnik u parlamentu Hossein Jalali. Konzervativni klerik Jalali je član Odbora za kulturu u iranskom parlamentu. Prema njegovim riječima, taj odbor je tokom proteklih nekoliko mjeseci imao 300 sastanaka s predstavnicima Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojima se razgovaralo o novom "Planu za čednost i hidžab". Navodi se da je postignut dogovor o novim kaznama protiv žena koje odbijaju zakonom propisanu obvezu nošenja marame u javnosti.

Ukoliko se plan provede, te žene bi se u budućnosti mogle suočiti s kaznama u iznosu od oko 60.000 eura. Planirani paket kazni uključuje i poništavanje njihove vozačke dozvole i putovnica. Vlada bi, tvrdi Jalali, nacrt zakona trebala predstaviti za tjedan ili dva. Nadzor i kažnjavanje bi se provodilo putem automatskog sustava za praćenje i uz pomoć umjetne inteligencije. Ubuduće, naglašava Jalali, neće biti "fizičkih obračuna" sa ženama koje odbijaju nositi marame.

"Oni o tome govore kao da je naš problem samo 'fizička konfrontacija'", kaže Zahra u izjavi za DW. Ova mlada žena trenutno se nalazi na odmoru na Kaspijskom moru u Iranu. 13-dnevni novogodišnji praznici u Iranu još traju. U Iranu je godina počela 20. ožujka s proljetnim festivalom, poznatim pod nazivom Newroz. "Mnogi Iranci poput nas su trenutno na odmoru. Ovdje na sjeveru na Kaspijskom moru svuda oko sebe vidim žene koje, kao ni ja, ne nose marame. Ima nas dosta. Ne mogu nas prisiliti da ponovo nosimo marame."

Zabrana snimanja upotrebe nasilja i ugnjetavanja?

I druge žene, poput Zahre, govore o sličnim situacijama. Na mrežama se mogu vidjeti brojne fotografije i video snimci žena koje se nalaze na odmoru negdje u Iranu i koje se u javnosti pojavljuju bez marame. Trenutno se skoro ne primjećuje prisustvo Moralne policije, koja bi tgrebala kontrolirati pridržavanje pravila oblačenja za žene, i u slučaju da ih neke od njih prekrše, intervenira - često nasilno.

Nakon tragične smrti Jine Mahse Amini u policijskom pritvoru u rujnu prošle godine, iranska Moralna policija skoro se potpuno povukla iz javnosti. Vlasti do danas tvrde da prilikom hapšenja ove 22-godišnjakinje nije korišteno nasilje. Amini je ubrzo nakon hapšenja pala u komu i kasnije je u bolnici zvanično proglašena mrtvom.

Njena smrt bila je povod za val protesta koji je trajao mjesecima. Mnoge žene su na vlastitoj koži iskusile koliko je tamošnja Moralna policija nasilna. Aktivistkinje na internetu postavljaju video snimke koje su tajno snimili prolaznici i oni dokazuju koliko je brutalan način hapšenja žena.

Ubuduće bi snimanje tih uhićenja trebalo biti zabranjeno. Parlament radi na nacrtu zakona kojim bi se zabranilo javno snimanje "svakodnevnih događaja" i dijeljenje tih video snimaka na društvenim mrežama, objavili su iranski mediji u prosincu.

Emancipacija u Iranu

„Vlastodršci rade na perfidnom planu“, pribojava se Mahdieh Golroo u intervjuu za DW. Ova aktivistkinja koja se bori za prava iranskih žena od 2020. godine živi u Švedskoj. "Glavna svrha novih kaznenih mjera je povećanje troškova koji bi opteretili cijelu porodicu. To znači da otac ili muž koji treba platiti tu kaznu ubuduće mora paziti što radi njegova kćer ili supruga."

Kazna od oko 60.000 eura bila bi skoro tri puta veća od novčane kazne za ubojstvo, koju, po islamskom zakonu, porodica počinitelja isplaćuje porodici žrtve kao odštetu. To što je kazna za nenošenje marame veća od naknade za ljudski život pokazuje koliko je sada očajan politički sistem, kaže Golroo.

"Ta metoda zastrašivanja korištena je i neposredno nakon Islamske revolucije 1979. godine. Tada su vjerski nasilnici u javnosti fizički napadali žene koje nisu nosile maramu. U strahu za vlastitu sigurnost, mnogi muškarci su tada prisiljavali svoje supruge i kćeri na nošenje marame. No, ta metoda sada neće funkcionirati. Mnoge žene su danas dobro obrazovane i financijski nezavisne. Pogledajte statistiku razvoda u Iranu: broj razvoda se učetvorostručio u posljednjih 40 godina. One će dobiti podršku od majki i baka, koje su nakon Islamske revolucije morale gledati kako se njihova prava ograničavaju."

Novi "Plan čednosti i hidžaba", smatra Mahdieh Golroo, neće uspjeti. Činjenica da su se tvrdolinijaši u parlamentarnom Odboru za kulturu i predstavnici Visokog vijeća za sigurnost morali sastati 300 puta kako bi razgovarali o tom planu pokazuje razjedinjenost među članovima političkog vrha.

"Promjena se neće dogoditi linearno"

"Činjenica je da se u Iranu dogodila promjena," kaže za DW Mariam Salehi. Ona u Centra za interdisciplinarno istraživanje mira i konflikata na Slobodnom sveučilištu u Berlinu istražuje politička kretanja na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. "Stanovništvo u Iranu neće više sve dopuštati. Promjene se ne odvijaju linearno. Dolazi i do koraka unazad. No, društvo više neće prihvatati ovaj pritisak. A ako sistem već ima pukotine, on ne može nastaviti djelovati kao i prije. Stoga je pitanje vremena kada će doći do sloma." Salehi ukazuje i da vjerski vođa Ali Hamenei ima već 83 godine i da bi promjena na državnom vrhu mogla dovesti do prekretnice u Iranu.

Šef države, Hamenei, ima posljednju riječ po svim pitanjima u zemlji. U svom godišnjem govoru povodom iranske Nove godine 20. ožujka, on je priznao da postoje "slabe točke" unutar trenutnog sistema koje bi se trebale popraviti. Ali u isto vrijeme, Hamenei je naglasio da su pozivi na promjene političkog sistema dio neprijateljske zavjere usmjerene brisanju ključnih simbola Islamske Republike i potčinjavanje zemlje Zapadu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu