1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Iran i strah od kaosa u Afganistanu

Shabnam von Hein
27. listopada 2021

Konferencijom na kojoj sudjeluju zemlje iz afganistanskog susjedstva, Teheran želi stabilizirati tu zemlju. No, na tom sastanku koji se održava u Teheranu nema talibana.

https://p.dw.com/p/42F1t
Foto: IRNA

Ministri vanjskih poslova zemalja iz afganistanskog susjedstva (Iran, Pakistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan) sastali su se u srijedu (27.10.) u Teheranu kako bi razgovarali o političkoj budućnosti i formiranju nove vlade u toj zemlji. Šefovi diplomacije Kine i Rusije su, po službenim navodima, uključeni putem video-veze. Predstavnici "Islamskog emirata", dakle talibanske vlade, nisu pozvani, javila je afganistanska TV-postaja Tolo News. Agencije prenose da novi vlastodršci neće sudjelovati na tom skupu. Konferenciju je trebao otvoriti iranski predsjednik Ebrahim Raisi, ali je ipak otkazao sudjelovanje zbog drugih obveza, kako se navodi. Njegovu ulogu je preuzeo dopredsjednik Mohamed Mokhber koji je odmah na početku skupa kazao kako je „nelegitimno miješanje SAD-a u posljednja dva desetljeća“ razlog za „trenutno siromaštvo i bijedu u Afganistanu“. Dodao je kako se ubuduće treba izbjeći svako inozemno miješanje u unutarnje stvari Afganistana, a pogotovo od strane SAD-a.

Konferenciju o Afganistanu organiziralo je i sudionike pozvalo iransko Ministarstvo vanjskih poslova. Iran i Afganistan povezuje zajednička granica od gotovo 1000 kilometara, zbog toga su i sigurnosni interesi Teherana u Afganistanu itekako veliki.

Na iranskoj strani granice sunitske manjine žive u zemlji koja je većinski šijitska. Ove manjine se desetljećima žale na diskriminaciju od strane iranske države. Zbog loše infrastrukture i nedostatka zdravstvenih i obrazovnih objekata, područja uz afganistansku granicu najsiromašnija su i najnerazvijenija u Iranu.

Teheran inzistira na "inkluzivnoj" vladu u Kabulu

Ono što Iran želi u Afganistanu je mir, ono što ne želi su nasilje i terorizam, rekao je prošli tjedan glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Said Khatibzadeh. Iran se, kako je dodao, zalaže za inkluzivnu vladu u kojoj će biti zastupljene sve političke skupine. Glasnogovornik talibana Zabihullah Mudžahid pozdravio je u nedjelju inicijativu Teherana i izrazio nadu da će njezin rezultat koristiti Afganistanu.

Prvotna euforija u Iranu oko povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz susjedne zemlje je nestala, a raspoloženje se upravo mijenja. "Iran je pogrešno kalkulirao", analizira Fatemeh Aman, stručnjakinja za Iran u washingtonskom think-tanku "Middle East Institute", u intervjuu za DW. "Vodeće strukture talibana su višeslojne, komplicirane i netransparentne. To otežava pregovore s njima, i to ne samo za Iran", kaže on.

Iran je već započeo pregovore s predstavnicima talibana i prije nego što su se međunarodne trupe povukle iz Afganistana, vjerojatno u nadi da će kasnije moći utjecati na Afganistan. Kao rezultat toga, vodstvo u Teheranu izričito je pozdravilo povratak talibana na vlast u Afganistanu i pozvalo na brzo formiranje vlade, uz sudjelovanje svih političkih skupina.

Šijitska manjina pod pritiskom

Unutar talibana, međutim, čini se da su prevladale radikalne skupine, poput mreže Haqqani, koja je jako povezana s Pakistanom. Sirajuddin Haqqani, sin Jalaluddina Haqqanija, koji je utemeljio mrežu u 80-im godinama prošlog stoljeća, dok se opirao sovjetskoj okupaciji, imenovan je za novog ministra unutarnjih poslova u Afganistanu. Haqqanija se smatra glavnom osobom koja stoji iza brojnih samoubilačkih napada u posljednjih 15 godina i nalazi se na popisu traženih osoba koju je objavila Američka savezna policija (FBI).

FBI, potjernica za Sirajuddinom Haqqanijem
Čovjek s potjernice FBI-jaFoto: FBI/REUTERS

Prošli tjedan Sirajuddin Haqqani ponudio je obiteljima bombaša samoubojica iz redova talibana ekonomsku podršku, uključujući i korištenje poljoprivrednog zemljišta. Čini se da su ta polja opljačkali pripadnici šijitske manjine. Prema navodima Human Rights Watcha, talibani protjeruju pripadnike etničke i vjerske manjine Hazara iz njihovih sela u plodnom sjevernom dijelu Afganistanu kako bi zaplijenili njihovu imovinu. Većina Hazara pripadnici su šijitske konfesije i sustavno su progonjeni od strane sunitskih talibana.

Ograničeni utjecaj Teherana

Ova politika eksproprijacije dodatno je pojačala razlike oko toga kako se odnositi prema militantnim islamističkim talibanima u Teheranu. Mahmoud Ahmadi, član Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta, napisao je u nedjelju na svom Twitteru: "Gdje su oni koji su htjeli oprati talibane od njihovih grijeha i koji su tvrdili da su se talibani promijenili?" Ahmadi se time obratio političkim krugovima u Teheranu koji vjeruju da su talibani postali umjereniji i da više nisu islamistički pokret kakvi su bili proteklih desetljeća.

“Iran je posebno zabrinut zbog mogućeg izbijanja građanskog rata u Afganistanu”, kaže Fatemeh Aman. "Dugu granicu s Afganistanom teško je osigurati zbog geografskih uvjeta. Kaos u Afganistanu ne samo da bi mogao potaknuti krijumčarenje droge i ljudi u ugroženim područjima, već i oružja i municije. Kao jedinu mogućnost ostvarivanja utjecaja Iran pokušava, u suradnji sa susjednim zemljama, privoljeti talibane na formiranje inkluzivne vlade uz sudjelovanje manjina i žena", kaže Aman.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu