Inicijativa tri mora dobiva podršku SAD-a

2015. godine Poljska i Hrvatska osnovale su udruženje dvanaest članica EU-a na potezu između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora. Takozvana Inicijativa tri mora uključuje Bugarsku, Estoniju, Hrvatsku, Letoniju, Litvu, Austriju, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Češku i Mađarsku. Cilj je privući pažnju i podići svijest unutar EU-a o političkim interesima ovih država kako bi došlo do razvoja njihove relativno slabe infrastrukture. Jer potencijal koji imaju ove zemlje je velik. Iako zemlje Inicijative tri mora pokrivaju 28 posto područja EU-a a na njih otpada 22 posto stanovnika EU-a, one generiraju samo deset posto europskog bruto domaćeg proizvoda. S druge strane, imale su najveći ekonomski rast u EU prije korona-krize: do 3,5 posto, što je znatno iznad EU-prosjeka od 2,1 posto.

Ali do sada su zajednički projekti Inicijative tri mora sporo napredovali. Često je nedostajalo financijskih sredstava jer su države članice bile vrlo suzdržane kod uplata u fond Inicijative, koji je otvoren 2019. u jednoj poljskoj razvojnoj banci. U veljači 2020. američki državni tajnik Mike Pompeo najavio je uplatu u iznosu od milijardu dolara u zajednički fond Inicijative tri mora. Na petom samitu Inicijative, koji se održava ovog ponedjeljka u Tallinnu i čiji je organizator Estonija, najavit će se daljnji financijski koraci.

Očekujemo "izvanredni samit", kaže opunomoćenik poljske vlade za pitanja Inicijative tri mora Pawel Jablonski. "Nakon nekoliko godina ovog do sada pretežno političkog projekta, inicijativa polako prerasta u ekonomski projekt," ističe Jablonski. Poljska će prije svega podržati izgradnju plinovoda između sjeverne i južne Europe, što bi zemlje učinilo manje ovisnima o ruskim isporukama plina. Jablonski smatra i da su projekti digitalizacije također važni kako bi regija mogla postati "poligon i središte najnovijih tehnologija".

Tu priliku vidi i SAD koji svojom inicijativom "Clean 5G Network Security" žele suzbiti kineski utjecaj na mreže podataka. To je bio jedan od ciljeva putovanja Mikea Pompea kroz istočnu i srednju Europu u kolovozu ove godine. "Okreće se list protiv Komunističke partije Kine i njenih pokušaja da umanji slobode svih nas", rekao je Pompeo početkom listopada 2020. godine kada je potpisao sporazum s EU-om i Slovenijom kao državom članicom Inicijative tri mora koji se odnosi na zabranu rada kineskom proizvođaču tehnologije Huawei.

Iako se većina zapadnoeuropskih zemalja još uvijek dvoumi hoće li kontroverznom kineskom Huaweiu odobriti pristup svojim tržištima, sve se više zemalja istočne i srednje Europe distancira od Kine. Uoči samita Inicijative tri mora, država domaćin Estonija, koja se smatra europskim uzorom digitalizacije, također je podržala američku inicijativu "Čiste mreže". Na današnjem samitu će Estonija predstaviti svoj projekt "Smart Connectivity", čiji je cilj pomoći digitalizaciju europske osovine sjever-jug. Među prisutnima na samitu su i američki zamjenik tajnika za rast i energiju Keith Krach te predstavnik koncerna Google.

Protiv napredovanja Kine

Dr. Kamil Zajączkowski, direktor "Europskog centra" na Sveučilištu u Varšavi, izjavio je da SAD koristi Inicijativu tri mora kako bi ostvario svoje gospodarske interese u regiji. "Kada je došlo do inicijative, Kina nije igrala tako veliku ulogu a države članice su jednostavno željele unaprijediti zajedničke projekte. A onda je SAD otkrio da bi inicijativa mogla postati instrument u borbi protiv napredovanja Kine u ovom dijelu Europe", rekao je Zajączkowski za DW. Trenutno u istočnoj i srednjoj Europi distanciranje od Kine raste. "Korona-kriza pokazuje koliko je rizično preseliti proizvodnju u Aziju i koliko su lanci opskrbe postali nestabilni", naglašava Zajaczkowski.

Ali ne vidi samo SAD potencijal Inicijative tri mora. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump prisustvovao samitu članica Inicijative u Varšavi i pridružio se kritikama Poljske u vezi s projektom Sjeverni tok 2, godinu dana kasnije je i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas prisustvovao samitu u Bukureštu pa čak i podnio zahtjev za članstvo Njemačke u ovoj skupini.

Američki interes: Utjecaj u Europi

Iako u Poljskoj, na primjer, njemački interes za članstvo u Inicijativi jedva da izaziva pažnju, američkom angažmanu se kliče i on se hvali na sva zvona. "Hvala vam na podršci", napisao je Krzysztof Szczerski, šef ureda poljskog predsjednika, nakon što je Odbor za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa odobrio podršku Inicijativi tri mora. U rezoluciji se plinovodi Sjeverni tok 2 i Turski tok kritiziraju kao "potkopavanje europske energetske sigurnosti". Hvale se drugi projekti poput terminala za ukapljeni zemni plin (LNG).

SAD u tome vidi nove mogućnosti za prodaju svog plina. Kad je prvi američki tanker stigao na terminal za ukapljeni zemni plin u Swinoujscieu u Poljskoj 2019. godine, poljski predsjednik Andrzej Duda govorio je o "povijesnom trenutku". Američki plin, koji se u Poljskoj prodaje po nižim cijenama od ruskog, veliki je simbol neovisnosti zemalja članica EU-a od Rusije. SAD je sada uključen u nekoliko drugih energetskih projekata u regiji. Na primjer, u Rumunjskoj želi izgraditi nuklearne elektrane za osam milijardi dolara ili modernizirati postojeću staru nuklearku.

Unatoč zajedničkim projektima, države članice Inicijative tri mora politički su podijeljene. "Političke pozicije, posebno prema Rusiji, vrlo su različite", naglašava stručnjak Kamil Zajączkowski. Kao rezultat toga, pokazalo se nemogućim da one jednim glasom nastupe prema ostatku EU-a. Zajednički ekonomski projekti jedina su šansa za suradnju - i ostaju "atraktivan instrument" SAD-a za ostvarenje njegovog utjecaja u Europi.

OECD vidi migracije pozitivno i smatra da je migracija “integralni deo naših života” kao i “nešto, što nas povezuje”. Direktor odseka za zapošljavanje i socijalna pitanja pri ovoj međudržavnoj organizaciji Stefano Skarpeta kaže da nas je upravo pandemija naučila koliko su nam drugi potrebni. On upozorava da bi se deo postignutog napretka u integraciji migranata mogao poništiti. Skarpeta preporučuje vladama zemalja članica da integraciju migranata u društvo shvate kao dugoročnu investiciju.