I rajčica jauče

Biljke pod stresom su prilično bučne, iako ljudsko uho taj zvuk ne može čuti. Ali to „jadikovanje“ biljaka se odvija na frekvenciji od 20 do negdje 100 kiloherca i to intenzitetom normalnog razgovora tako da to bez problema mogu čuti mnoge životinje i kukci, sažimaju svoj nalaz znanstvenici Sveučilišta Tel Aviv u stručnom časopisu „Cell”.

U istraživanju je utvrđeno da mnogi sisavci i kukci „čuju“ glasanje biljaka i na udaljenosti do pet metara. No oni su mikrofone postavili na samo desetak centimetara od biljke u stakleniku i u zvučno izoliranom prostoru i onda elektronski obradili što je došlo iz tih mikrofona.

Još u prvom istraživanju u 2019. je utvrđeno kako biljke proizvode nekakav zvuk u ultrazvučnom spektru, ali sad su modulirali te signale u posve karakteristično „glasanje" biljaka. To se doduše svodi na svojevrsno pucketanje, kao kokica ili stiskanje zračnih balončića zaštitne folije.

Najviše se istraživalo glasanje biljki rajčice i duhana i posve je očito kako intenzitet i učestalost tog glasanja u ovisnosti o uvjetima kojima se te biljke izlažu. U jednoj probi im je uskraćena voda, u drugom su zasjekli stabljiku. Ali je li to glasanje nekakva poruka drugim živim bićima – to nije moguće utvrditi.

Kad joj je dobro, šuti i uživa

No utvrđeno je kako je učestalost tog glasanja direktno povezana s nevoljom koju je biljka izložena: kad je ona velika, pucketanje se čuje gotovo svake minute, 30 do 50 „puckanja“ na sat. Ali ako im je dobro i lijepo, pucketat će možda tek jednom svakog sata. „Kad rajčica uopće nije izložena stresu, onda je veoma tiha“, kaže Lilach Hadany koja se na Sveučilištu Tel Aviv bavi evolucijskom biologijom. Analizom zvuka se čak mogla utvrditi i razlika u tom pucketanju, ovisno o vrsti stresa kojem je biljka izložena. Iako nisu tako detaljno proučavali i glasanje drugih biljaka, utvrdili su kako i kukuruz ili pšenica proizvode zvukove kad su „u nevolji“: „Vrlo je vjerojatno da prilikom žetve čitavo polje ori od tih zvukova“, misli biologinja. Mogu se čuti i kaktusi, vinova loza, čak i kopriva.

Zapravo ta znanstvena saznanja mogu imati veoma konkretnu korist poljoprivrednicima: na primjer u staklenicima biljke same mogu „reći“ treba li im još vode.

Kavitacija u kapilarama

No malo je teže objasniti, kako biljke uopće stvaraju te zvukove: izraelski znanstvenici to tumače kavitacijom u kapilarama biljke, dakle pojavom zračnih mjehurića u njihovim cjevčicama kojima primaju sok i gdje se onda taj zrak širi i sakuplja i proizvodi zvuk.

Molekularni biolog sa Sveučilišta Heinrich Heine u Düsseldorfu Sibaji Kumar Sanyal je pun hvale i za metodu kako je ovo istraživanje obavljeno i za rezultate znanstvenika: „Osobito je algoritam i tehnika snimanja veoma dobra“, a već i sama mogućnost da nam biljke kazuju kad nemaju vode ili ih nešto muči otvara neslućene mogućnosti. U svakom slučaju treba što prije mikrofone postaviti i kod drugih vrsta biljaka i čuti što nam one mogu reći.

dd(ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu