1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

I Njemačka slijedi europsko skretanje udesno

4. rujna 2024

Ishod pokrajinskih izbora na istoku Njemačke uklapa se u europski trend. U brojnim članicama EU-a desni ekstremisti već odavno sudjeluju u vlasti. Jesu li Tiringija i Saska samo najava razvitka za cijelu Njemačku?

https://p.dw.com/p/4kGhF
Muškarac srednjih godina uzdignutih ruku, veseo, okružen pristašama
Uspjeh desničara u njemačkim pokrajinama slijedi europski trend. Björn Höcke (AfD).Foto: Daniel Vogl/dpa/picture alliance

Nakon pokrajinskih izbora u Tiringiji i Saskoj, na kojima je desno-populistička, a djelomice i desno ekstremna Alternativa za Njemačku (AfD), bila najjača ili druga najjača stranka, talijanske novine La Repubblica su napisale da Njemačku preplavljuje neonacistički val. Francuske novine Le Monde kažu da je ishod izbora „uznemirujući" zbog nacionalsocijalističke prošlosti Njemačke i njezine današnje težine u Europi. Španjolske novine El Pais govore o ozbiljnom upozorenju: postoji opasnost da se Njemačka pretvori u političkog bolesnika Europe. U tim zemljama se izražava zabrinutost, iako su se u tim trima velikim članicama Europske unije, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj – i ne samo tamo, već odavno etablirale desno ekstremne i populističke tendencije.

S pokrajinske na saveznu razinu?

Uspon AfD-a se zacijelo neće nastaviti samo na pokrajinskoj razini, on bi mogao trijumfirati i na saveznoj razini iduće godine. Prema aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja AfD je druga najjača stranka (sa 16 do 19 posto) iza Kršćansko-demokratske unije (31 do 34 posto). Nick Alipour s internetske platforme Euractiv kaže da Njemačka nije iznimka u Europi, nego da slijedi europski trend. „Njemačka nije preteča. To smo imali u Nizozemskoj, u Italiji, u Francuskoj, u Švedskoj. Njemačka slijedi trend i nije izuzeta od toga razvitka", kaže dopisnik Euractiva u svom najnovijem podcastu.

U Italiji su na vlasti desni ekstremisti

Određene paralele postoje u Italiji. Tamo je nekad regionalna stranka Lega već više puta sudjelovala u nacionalnoj vladi. Ona je istovremeno jaka u sjeverni talijanskim regijama, a iz te stranke su predsjednici pokrajina Veneta, Lombardije, Furlanije-Julijske krajine i Umbrije. Zabrane koaliranja s desničarima tamo nikad nije bilo.

Žena i muškarac srednjih godina zagrljeni se smiju
Desni populisti Viktor Orban i Giorgia Meloni su čvrsto na vlastiFoto: Geert Vanden Wijngaert/AP/picture alliance

Lega je vladala skupa s demokršćaninom Silviom Berlusconijem. Lega je kao manji partner vladala čak i s više lijevim populistima Pet zvjezdica. To je kao kad bi u Njemačkoj koalirali AfD i Savez Sahre Wagenknecht. Od 2022. su desno-ekstremni Fratelli d'Italia nadmašili Legu. Na nacionalnim izborima oni su postali najjača stranka, ispred Lege. Od tada je premijerka Giorgia Meloni koja predvodi desnu koaliciju u kojoj su Fratelli, Lega i demokršćani.

U Austriji bi kancelar mogao biti iz FPÖ-a

Ni u Austriji nema zabrane koaliranja s desničarima. Naprotiv. Desno-ekstremna Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) već je 1980-ih godina vladala u koaliciji sa socijaldemokratima. Od 2000. su onda postojale četiri vlade u koaliciji FPÖ-a s kršćanskim demokratima. FPÖ je krenuo kao regionalna stranka u Koruškoj. Nakon više raskola i programskih novih orijentacija, slično kao i kod njemačkog AfD-a, u međuvremenu je FPÖ etabliran u devet pokrajinskih parlamenata, a u tri savezne pokrajine sudjeluje u vladi.

Muškarac srednjih godina maše austrijskom zastavom okružen pristašama
Austrijski desničar Herbert Kickl želi postati kancelarFoto: Hans Punz/APA/picturedesk.com/picture alliance

Unatoč brojnim skandalima FPÖ je prema ispitivanjima javnog mnijenja uoči izbora za nacionalni parlament krajem rujna najjača stranka s 27 do 31 posto glasova. Na drugom mjestu su kršćanski demokrati. Šef FPÖ-a Herbert Kickl smatra da ima dobre izglede da postane „narodni kancelar" Austrije, kako on kaže. AfD i FPÖ prisno surađuju. A Kickl bi mogao biti uzor šefu tirinškog AfD-a Björnu Höckeu.

Francuska između ekstremnih polova

U Francuskoj se još drže zabrane koaliranja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ne želi surađivati niti s desno-ekstremnim Nacionalnim okupljanjem (Rassemblement National) niti s lijevo-ekstremnim Neslomljivim Francuzima. Zato nakon prijevremenih izbora održanih u srpnju nema većine u francuskom parlamentu, jer Macron ne pronalazi koalicijske partnere. To pomalo podsjeća na stanje u pokrajinskim parlamentima u Erfurtu i Dresdenu. U Francuskoj je Rassemblement National prošao lošije nego što se očekivalo i bio tek na trećem mjestu.

Žena srednjih godina, plave kose, s osmijehom na licu, iza nje tri muškarca
Marine le Pen se nada da će iz trećeg pokušaja postati francuska predsjednicaFoto: Jonathan Rebboah/Panoramic/IMAGO

Ali ta stranka, nastala iz Nacionalne fronte, posljednjih godina je bivala sve jača. Ona je zastupljena u brojnim općinama i regionalnim parlamentima, ali nigdje ne može sama vladati. Marine le Pen, bivša šefica te stranke, na svakim je predsjedničkim izborima bivala sve jača. 2027. želi opet kandidirati i ima dobre izglede da iz trećeg pokušaja (nakon 2017. i 2022.) i postane francuska predsjednica.

U Španjolskoj su desni ekstremisti u regionalnim vladama

U Španjolskoj se socijaldemokrati drže na vlasti, s manjinskom vladom koju toleriraju lijeve separatističke stranke. Desno-ekstremna stranka Vox već godinama stalno raste i na razini cijele zemlje je na trećem mjestu. U srpnju je došlo do prijepora s kršćanskim demokratima s kojima je vladala u više od 100 općina i pet regija. O zabrani koaliranja nikad nije bilo govora.

Predizborni skup stranke VOX, sa španjolskim zastavama i punom dvoranom
U Španjolskoj bi Vox i kršćanski demokrati htjeli preuzeti vlast na sljedećim izborimaFoto: Carlos Lujan/IMAGO

U srpnju je šef te stranke Santiago Abascal objavo razlaz s kršćanskim demokratima jer su oni pristali na prihvat migranata s Kanarskih otoka na španjolskom kopnu. Je li taj razlaz bio samo prividan ili stvaran, tek će se pokazati. Jer, zapravo Vox i kršćanski demokrati žele zajedno smijeniti socijaliste na nacionalnoj razini.

Mađarska reforma

Desni ekstremisti su zastupljeni u vladama i u Nizozemskoj, Švedskoj, Finskoj i drugim članicama EU-a. U Mađarskoj je desno-nacionalistička do desno-ekstremna stranka Fidesz već 14 godina bez prestanka na vlasti, iz nje dolazi mađarski premijer. Viktor Orban je za svoje duge vladavine i stranku i Mađarsku radikalizirao i krenuo u sukob s Europskom unijom. Mađarska je trenutno europska država s najstabilnijom desno-populističkom vladom. U Poljskoj je ta faza prošla. Tamo su kršćanski demokrati nakon izbora prošle godine smijenili desno-ekstremnu stranku PiS.

Populizam, ali lijevi, svladala je i Grčka. Lijevo-ekstremnu vladu Syrize, koja je koalirala s desno-ekstremnom strankom Anel, zamijenila je 2019. kršćansko-demokratska vlada.

Nikakva iznimka na istoku Njemačke

U brojnim europskim zemljama uočava se trend prema desno-ekstremnim strankama, a to je posljedica migracijske politike, gospodarskih kriza i općeg osjećaja brojnih birača da su ostavljeni na cjedilu.

Plakat s porukom Naša zemlja je na prvom mjestu
Naša zemlja je na prvom mjestu, poručuje AfDFoto: Stefan Zeitz/Geisler-Fotopress/picture alliance

Bivši predsjednik Njemačkog Bundestaga, socijaldemokrat Wolfgang Thierse, ne vidi težnju prema ekstremima samo u Tiringiji i Saskoj. AfD je jak i u Bavarskoj i Hessenu, dakle u pokrajinama koje nisu s područja bivšeg DDR-a. A to se vidi i u Europi, izjavio je Thierse za Deutschlandfunk: „To ne vrijedi samo za istok Njemačke, nego ako pogledate i Nizozemsku, Francusku, Italiju i skandinavske zemlje. Svuda doživljavamo jačanje ekstremnih stranaka, populističkih stranaka. Kad bi to bila samo iznimka na istoku Njemačke, onda bi se čovjek mogao smiriti i reći, to se može preživjeti. Ali ne, to je tektonski poremećaj."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.