Poslovanje na jugoistoku Europe

"Nakon najavljenog Brexita poduzeće DB Arriva, u kojem Njemačka željeznica (Deutsche Bahn) objedinjuje svoje inozemno poslovanje autobusima i vlakovima, želi ojačati svoje poslovanje izvan svoga glavnog tržišta Velike Britanije. Osobito u istočnoj i jugoistočnoj Europi Arriva širi svoje poslovanje: sad preuzima 78,34 posto u hrvatskoj Autotrans-grupaciji (ATG)", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Ove novine navode da je ATG najveći hrvatski privatni autobusni prijevoznik s više od 1.100 zaposlenih, 448 vozila i godišnjim prometom od 49,4 milijuna eura. Ovim preuzimanjem "se broj Arrivinih zaposlenika u Hrvatskoj povećava na oko 1.400, broj autobusa na oko 600 i broj putnika na oko 11,5 milijuna godišnje", piše FAZ napominjući da je Arriva u Hrvatskoj počela poslovati 2013. godine. Riječ je o izvorno britanskom poduzeću koje je 2009. preuzela Njemačka željeznica (DB), a koje ima oko 60.000 zaposlenih i u 14 europskih zemalja preveze godišnje više od 2,2 milijarde putnika. "Promet je 2016. iznosio gotovo 5,1 milijardu eura – to je više nego dvostruko od iznosa u trenutku preuzimanja", napominje FAZ. Citira i predsjednika Uprave DB Arriva Manfreda Rudharta koji je uvjeren u mogućnost daljnjeg rasta: "Istočna i jugoistočna Europa su za nas tržišta rasta."

FAZ podsjeća da DB Arriva još uvijek više od polovice svoga prometa ostvaruje u Velikoj Britaniji, ali da se sve više okreće drugim tržištima, i to ne samo u autobusnom nego i u željezničkom prometu, primjerice na jugu Švedske te između sjeverne Nizozemske i njemačke savezne pokrajine Donje Saske. "Arriva ima ukupno gotovo 23.000 autobusa i 1.100 vlakova."

Osim toga, DB Arriva se priprema za budućnost razvijajući nove koncepte putničkog prometa, navodi FAZ. U Nizozemskoj nudi linije na kojima nema puno putnika, pa primjerice voze "minibusevi sa samo osam sjedala". A postoji i aplikacija za pametni telefon kojom se može naručiti vožnju, neovisno od reda vožnje. "Aplikacija automatski uspoređuje narudžbe drugih korisnika čiji cilj ide u istom smjeru", piše FAZ, navodeći da su takvi modeli zanimljivi i za Njemačku.

Kineski prodor u Europu

Berlinski Die Welt piše o kineskom biznisu na Balkanu, navodeći da si Kina milijardskim investicijama osigurava utjecaj u jugoistočnoj Europi, a oslonac za kineski prodor na europski kontinent je Srbija, piše Die Welt: "Sa stanovništvom od nešto više od sedam milijuna, Srbija, jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, izgleda kao čudan partner za nastojanja Kine da na (europskom) kontinentu igra veću ulogu. Ali, stare veze između dviju zemalja pridonijele su da Beograd postane centar za prodor Kine u Europu. Za Srbiju i njezine susjede prednosti su vidljive: nužno potrebne investicije u infrastrukturu uz vrlo malo uočljivih uvjeta.

Što se Kine tiče, njezini motivi su manje očiti. Ali, jasno je da je Peking uzeo u ciljnik jugoistočno područje Europe. On jača svoj utjecaj u zemljama koje će jednoga dana vjerojatno biti članice EU-a", piše Die Welt nabrajajući kineske investicije u Srbiji, od mosta preko Dunava preko jedne termoelektrane do jedne željezare. "Za Kinu te investicije imaju i gospodarsko i političko značenje. Dok Balkan predstavlja važan koridor na novom kineskom 'Putu svile', ta strategija obećava i širenje utjecaja Kine na europsku politiku", naglašava Die Welt uz upozorenje: "Neki njemački diplomati upozoravaju da bi Kina, kao i Rusija, brzo mogla postati prijetnjom stabilnosti na Balkanu."

FAZ/Die Welt