1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatsko pomorsko dobro i zlo

26. kolovoza 2022

Kako se čini, Hrvatska priprema zakone po kojima obala više neće biti zajednička imovina svih građana. Tvrdi se kako takve "privatizacije" neće biti, ali je sigurno da će tu biti još burne rasprave.

https://p.dw.com/p/4G0w2
Pogled na hrvatsku obalu i otoke
Foto: Lenz G./imageBROKER/picture alliance

Malo što tako svojski ljuti građane Hrvatske kao zapreke na prolazu do mora. Naviknuti su na slobodni obalni pristup bez ograničenja, ako izuzmemo sigurnosne lučke ograde ili slično. Velikom broju njih koji žive u kontinentalnom dijelu zemlje problem je već i to što nemaju novca za odlazak na more. No jednom kad su tamo, ovako ili onako, nitko im ne smije zabraniti kupanje ili šetnju na bilo kojem dijelu obale. Brojni su primjeri lokalnih afera s burnim reakcijama na uzurpiranje te vrste zajedničke imovine. 

Tako je barem dosad bilo, a ne znači da će i ostati. U javnost je procurilo nešto detalja o novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Više je upućenih i zainteresiranih reagiralo veoma kritički na taj zakon. Prema onome što se zasad doznalo, Hrvatskoj prijete dva legislativna momenta. Prvo, moglo bi se odlučiti da lokalne vlasti brže i lakše odobravaju privatne koncesije radi komercijaliziranja obale. Drugo, predviđa se mogućnost izvlaštenja vlasnika parcele uz pomorsko dobro na koje baca oko neki poduzetnik. 

Plaža na Jadranu
Žice i ograde su se već pojavile na jadranskim plažama temeljem "koncesije" koja se dodjeljuje. Privatizacija se čini logičnim korakom u otimanju onoga što svi u Hrvatskoj doživljavaju kao opće dobro.Foto: Damir Sencar/AFP/Getty Images

Javni i privatni interes iza zatvorenih vrata

Da nije posrijedi slučajan pomak u pristupu pomorskome javnom dobru, mišljenja je Maja Jurišić iz mreže udruga Pokret otoka: „Sve ukazuje na to da je pomorsko dobro jedan od najperspektivnijih gospodarskih resursa. U praksi se posljednjih desetljeća odvijaju goleme promjene aktivnosti u vezi s njim, a mi smo pritom i turistička zemlja. No treba naći bolji način da se pomire javni i privatni interes. Ako se sve prepusti kapitalu na volju, mogli bismo izgubiti obalu“, uvjerena je ona. 

„Bitno je da se u tim procesima ne isključi javnost“, dodala je Jurišić, inače bivša članica Tajništva za otoke EU-a, „dok već imamo posla s netransparentnim radom radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.“ Pokretu otoka poslan je nacrt i uzvraćeno je primjedbama, ali daljnje reakcije nije bilo. Konzultirani otočani, međutim, uvidjeli su da je predviđena i takozvana "posebna upotreba pomorskog dobra" sa zatvaranjem prostora i naplatom. U ovom trenu je i dalje moguća samo opća upotreba, prostor otvoren za sve podjednako. 

Otok Šolta
Osobito su stanovnici otoka zabrinuti i mogućnošću oduzimanja vrijednog zemljištaFoto: Dragoslav Dedović/DW

Obala za strikane i netjake

Državna je strana brže-bolje odgovorila, na javno iznesene prigovore, da to ipak nije tako. Ministar Oleg Butković naglasio je da „nikome normalnom ne bi palo na pamet“ da građanima onemogući pristup moru. No u praksi bi se moglo dogoditi da jednom, kad ta briga padne na lokalne političare, proradi novo žarište klijentelizma. Državna razina ne bi se smatrala krivom, premda ustvari ona omogućuje taj zaokret. Što se pak tiče izvlaštenja s posjeda, ranije je ono bilo omogućeno za golfere i graditelje zelenih elektrana. 

Investitori u golf-terene ili vjetroelektrane, primjerice, u različitim su momentima imali to ekskluzivno pravo. Ako im se prohtje zemljište nekoga tko ne želi prodavati svoju zemlju, tu je država da ga potjera bez daljnjeg objašnjenja. Uz financijsku naknadu, naravno, ali bez mogućnosti izbora. Naknadno je to pravo za golfere ukinuto, nakon brojnih protestnih akcija. No duh je već bio pušten iz boce pa se prijetnja vraća s drugih ulagačkih pozicija, a jednako zlokobna. Potencijalni razmjeri joj se vide i po primjerima Italije ili Grčke. 

Golf-igralište
Da je ova hrvatska država doista sposobna u ime privatnih interesa čak i dati oduzeti nečije zemljište, to se već vidjelo i po, u međuvremenu ukinutom propisu koji pogoduje bogatunima na golf-igralištima. A obala je daleko veći zalogaj...Foto: DW

Loša manira pritajenog udara države

Otprilike polovina pješčanih plaža u Italiji tako je završila pod koncesijom, s više ili manje ograničenim kretanjem za opću javnost. Na to je upozorio i Denis Barić iz Otočkog sabora, udruge za razvitak hrvatskih otoka. Oni također nisu pozvani u izradu zakonskog prijedloga, iako im je rečeno da će biti: „Tekst koji smo na kraju vidjeli ima dosta proturječja. Ipak, najbitnije bi bilo da politika ne ugrožava status pomorskog dobra. Ono je ustavom garantirano, kao i pravo na vodu ili zrak. DORH bi morao odgovarati za njega i štititi ga.“ 

„Zatvaranje pomorskog dobra u privatne svrhe je pritom nedopustivo“, inzistira Barić. „A sad je tome pridodana i mogućnost izvlaštenja po kojoj će biti dovoljan plaćeni elaborat nekog poduzetnika da mu vlasti odobre zaposjedanje obale. Dotadašnji vlasnik teoretski može za to saznati tek s isplatom naknade, kad je već sve riješeno.“ Jasno, osim ako država odustane od takve pozicije u predstojećoj fazi javne rasprave. Od političke manire "periskopiranja" gdje se kriomice promatraju slabe točke na obali, a onda slijedi udar. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu