1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatski rezultati europskih izbora ne prate europski trend

10. lipnja 2024

Kako tumačiti rezultate europskih izbora u Hrvatskoj? Diše li Istra drugačije od ostatka Hrvatske? I zašto Milanovića nije bilo u kampanji? O tome smo porazgovarali s dr. Ivanom Rimcem.

https://p.dw.com/p/4grx3
Predizborni plakati, zastave Hrvatske i EU-a u Zagrebu
Foto: Damir Sencar/AFP/Getty Images

HDZ je osvojio polovicu od ukupno 12 zastupničkih mandata, SDP i partneri četiri, a Domovinski pokret i Možemo po jedan. Izlaznost je s 21,34 posto bila za oko 8,5 posto manja nego 2019. To je bilanca izbora za Europski parlament u Hrvatskoj.

Na njih su se znatno odrazili prethodni nacionalni parlamentarni izbori, koji su održani prije nešto manje od dva mjeseca. Prof. dr. Ivan Rimac, politički analitičar i profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, tu vidi dva glavna faktora: „Tenzija oko parlamentarnih izbora bila je izuzetno visoka i završetak tog ciklusa je nužno značio pad interesa za politiku i političare i nove izbore. Isto se dogodilo i kod političkih stranaka koje se nisu bogzna koliko angažirale u kampanji i ta kampanja je bila mlaka."

Rezultat tog dezinteresa bio je slab odaziv birača, no prof. Rimac ne smatra da se to posebno odrazilo na rezultate izbora.

Andrej Plenković
Andrej Plenković je zadovoljan rezultatima izboraFoto: Andreea Campeanu/Getty Images

Trijumf Andreja Plenkovića

HDZ je pobijedio i čak dobio 2 mandata više nego na prošlim izborima. No naš sugovornik ističe: „HDZ nije uvjerljivo pobijedio na ovim izborima. SDP je pokazao relativno visoke rezultate. Odnos broja glasova između HDZ-a i SDP-a nije tako uvjerljiv, već je jednostavno ovaj sustav izbornog zakona doveo onoga koji ima najviše glasova u prednost pred ostalim političkim opcijama u broju mandata." A na pitanje jesu li ovi rezultati osobni trijumf Andreja Plenkovića, budući da je on bio glavno lice HDZ-ove kampanje, prof. Rimac zaDW kaže: „To je praktički pobjeda Andreja Plenkovića koji je na prošlim europskim izborima prepustio kampanju kandidatima i to se pokazalo lošom strategijom, koja je dovela do manjeg broja mandata nego što su očekivali."

HDZ je osvojio i najviše glasova u inozemstvu, posebno u BiH gdje je za njega glasalo više od 86 posto birača. Prof. Rimac to smatra zanimljivim budući da je, kako kaže, jedan od glavnih političara koji je vodio europsku politiku prema BiH bio SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula. I podsjeća: „Dok je HDZ mijenjao javni diskurs prema BiH ovisno o odnosima u BiH, Tonino Picula je u Europskom parlamentu marljivo radio na pripremama pristupnih pregovora za cijeli niz zemalja na području Balkana."

Europski izbori: što radi Europski parlament?

Hrvatska: nešto drugačiji izborni trend

Na razini Europske unije ojačala je krajnja desnica, a oslabili su zeleni i liberali. Taj trend je naročito vidljiv u Njemačkoj. No u Hrvatskoj su izborni rezultati nešto drugačiji. Prof. Rimac objašnjava: „Nacionalni parlamentarni izbori su išli upravo u tom smjeru jer je Domovinski pokret dobio izuzetno puno zastupnika i postao partner HDZ-a u formiranju vlasti. Međutim, ulazak u koaliciju s HDZ-om na nacionalnoj razini je smanjio uvjerljivost DP-a u pogledu ekstremnih stavova koje je zastupao na parlamentarnim izborima i to mu se sada osvetilo na europskim izborima."

A što se tiče hrvatske ljevice, naš sugovornik kaže: „Ljevica je ostala u istom statusu u kojem je bila i na parlamentarnim izborima. Mi sada imamo od ukupno 12 zastupnika pet njih koji dolaze iz lijevih stranaka."

Prof. dr. Ivan Rimac, politički analitičar i profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu
Prof. dr. Ivan Rimac, politički analitičar i profesor s Pravnog fakulteta u ZagrebuFoto: Mehmed Smajic/DW

Istra drugačije diše

Kada gledamo po županijama, stvarno odskače jedino Istarska, u kojoj je najveći broj glasova dobila koalicijska Fair Play lista 9, no ona unatoč tome nije osvojila nijedan mandat. Nositelj liste je bio Valter Flego, dosadašnji zastupnik u EP-u iz redova Istarskog demokratskog foruma (IDS). A na listi je bio i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac.

Ako se uzmu u obzir svi dosadašnji izbori, i nacionalni i europski, moglo bi se reći da Istra drugačije diše nego ostatak Hrvatske. Taj fenomen prof. Rimac za DW objašnjava ovako: „Istra ima još od 1992. vrlo jasnu regionalnu politiku koja je bila najviše vezana za IDS, koji je u posljednje vrijeme malo izgubio na popularnosti. Taj regionalni pristup je i dalje prisutan, ali IDS je, da tako kažemo, kadrovski malo nazadovao, tj. izgubio je uvjerljivost kandidata i oni više nisu bili toliko prisutni."

Afera oko Bartulice i izborni rezultati

Ovom predizbornom kampanjom je posljednjih dana dominirala afera oko imovinskog stanja Stephena Nikole Bartulice, kandidata Domovinskog pokreta. No čini se da to nije utjecalo na birače, jer je dobio prilično visok broj preferencijalnih glasova. Više od njega su dobili samo Andrej Plenković i Biljana Borzan (SDP). Naš sugovornik komentira: „Da, to je model koji je prisutan i kod drugih ekstremno desnih stranaka, da one ne vjeruju medijima masovnog komuniciranja i sklone su teorijama zavjere. Te skupine glasača informacije masovnih medija smatraju propagandom protiv njihovih kandidata."

Nina Skočak
Nina Skočak sastavila je listu Gen Z na kojoj su svi kandidati bili mlađi od 30 godinaFoto: Antonio Bronic/REUTERS

Za iznenađenje se na ovim europskim izborima pobrinula lista Nine Skočak Gen Z koja je, s obzirom da je nova na političkoj sceni, ostvarila dobar rezultat. Mada to nije bilo dovoljno za dobivanje mandata. Na pitanje ima li Nina Skočak političku budućnost, prof. Rimac odgovara: „Ne, to su povremeni bljeskovi manje-više internetskih zvijezda koje se ne uspijevaju održati duže od jednih izbora. Za tako nešto ipak treba imati puno jasniji kontinuitet rada. Ona može imati internetsku prisutnost, ali tu popularnost ne može duže održati u konkurenciji s profesionalnim strankama koje se bave politikom."

Poslije izbora je prije izbora

Idući važni izbori koji ove godine očekuju Hrvatsku su oni predsjednički krajem godine. Zanimljivo je da predsjednik Zoran Milanović na ovim europskim izborima gotovo uopće nije bio vidljiv, što se za prethodne parlamentarne ne bi moglo reći. Prof. Rimac podsjeća da se on nikada nije previše angažirao oko europskih izbora. I smatra da je Milanović vjerojatno bio uvjeren da će SDP-ovi kandidati „iznijeti izbore sasvim solidno i da tu neće trebati nikakvih intervencija". „S druge strane, neuspjeh na parlamentarnim izborima ga je vjerojatno doveo u situaciju da se sada ipak fokusira na predsjedničke izbore krajem godine i da se u ovom slučaju ne angažira onoliko koliko se angažirao na parlamentarnim izborima", analizira prof. Rimac.

A na pitanje je li se već pojavio neki ozbiljniji protukandidat Zoranu Milanoviću, on odgovara: „On je još uvijek među najpopularnijim političarima, ako ne i najpopularniji političar u Hrvatskoj. Svi kandidati koji se sad pojavljuju u nekakvim najavama ili kao probni baloni manje-više idu s logikom da će ih stranka zadužiti da budu žrtve u toj kampanji gdje će Milanović vjerojatno i dalje dominirati."

Mladi u Hrvatskoj i europski izbori