Hrvatski menadžeri najpesimističniji
23. travnja 2010Deloitteova analiza „Pokazatelj stavova u poslovnom sektoru“ provedena je na uzorku od 200 ispitanika glavnih ili financijskih direktora u najvećim tvrtkama iz šest srednjoeuropskih zemalja – Hrvatskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Čak dvije trećine direktora hrvatskih tvrtki vjeruje kako će se opći ekonomski uvjeti u idućih šest mjeseci pogoršati, dok petina njih ima negativan pogled na budućnost svojih tvrtki i po tim pokazateljima najpesimističniji su menadžeri u srednjoj Europi.
Novih radnih mjesta nema na vidiku
Njih čak 44 posto očekuje daljnje smanjenje zaposlenih u svojim tvrtkama, dok ih samo sedam posto planira otvaranje novih radnih mjesta. Za razliku od kolega iz srednje Europe, koji očekuju porast prihoda od prodaje u idućih pola godine, približno tri četvrtine direktora tvrtki u Hrvatskoj vjeruje kako se prihodi od prodaje neće promijeniti ili će se dodatno smanjiti. Direktori su pesimistični i u pogledu naplate obavljenog posla jer se procjena rizika nenaplate potraživanja dužnika u posljednjih devet mjeseci značajno pogoršala. Tako više od tri četvrtine direktora u hrvatskim tvrtkama smatra da se pretjerano dugo čeka na naplatu potraživanja. Očito Vladinu mjeru prema kojoj bi država svoje dugove podmirivala u roku od 45 a ne kao dosad 60 dana, a što stupa na snagu 1. siječnja 2011., ne drže dovoljnim jamstvom za učinkoviti pritisak na neplatiše. Anketirani direktori u Hrvatskoj izglede za preuzimanje druge tvrtke procjenjuju malima, ali ipak u okvirima srednjoeuropskog prosjeka. Na taj bi se poslovni potez u idućih godinu dana odvažilo tek 13 posto menadžera. Uz sve to, bilježi se i pad broja tvrtki što očekuju lansiranje novih proizvoda u idućih godinu dana i to sa 67 na 57 posto.
Lakše do kredita
Proplamsaj optimizma hrvatski menadžeri pokazali su na pitanju o dostupnosti kredita, odnosno kako pokazuje Deloittova analiza, tri je puta više koji vjeruju u dostupnost kredita nego onih koji pokazuju pesimizam u tom pogledu. A značajniji rast optimizma pokazali su jedino u vezi potrošnje na kapitalna dobra, npr. opremu, IT sustave, nove poslovne zgrade i slično. No, i u tom segmentu je deset posto direktora procijenilo kako će biti prisiljeno na smanjenje.
Ovakve se analize rade od početka 2009. godine, a obuhvaćaju auto-industriju, bankarstvo, osiguranje, tehnologiju, medije i telekomunikacije, sektor robe široke potrošnje, transport, građevinarstvo te energetiku i resurse.
Autor: Gordana Simonović/Zagreb
Odg. ur.: Dunja Dragojević