Hrvatske mjere u borbi protiv recesije
11. veljače 2009I prije nego što se sastalo Ekonomsko vijeće, čelni ljudi Vlade zaduženi za financije i gospodarstvo odbacili su prijedloge o smanjenju plaća, mirovina i socijalnih davanja. Ministar financija Ivan Šuker požurio je umiriti oko milijun i petsto tisuća ljudi, kojih se tiču takve moguće odluke: „Mi ćemo milijardu i 820 milijuna sredstava, koja su predviđena za povećanje plaća, osigurati u Državnom proračunu. Isto tako milijardu i 500 za indeksiranje mirovina.“
Stručnjaci smatraju da će u ovoj godini najteže biti održati stabilnost tečaja kune i refinancirati dugove. Ekonomski analitičar Damir Novotny drži kako se previše pažnje poklanja raznoraznim kozmetičkim mjerama, umjesto da se hitno donesu snažne fiskalne mjere ne bi li se potaknulo gospodarstvo: „To su mjere koje bi mogle zaustaviti recesiju, a ne mjere hoće li se raditi nedjeljom ili ne. Ili hoće li se osloboditi ugostiteljski objekti od zabrane pušenja.“
Mogu li predstavljene mjere obuzdati krizu?
Ni Vlada zasad ne razmišlja o ovome što Novoty ironizira, a neozbiljnim drže i zahtjeve za rebalansom budžeta. Barem dok se u ožujku ili travnju ne budu vidjeli precizni pokazatelji o punjenju državne kase. Porezi se dobro naplaćuju, izuzev PDV-a koji je naplaćen nešto preko 80 posto prošlogodišnje razine, izvijestio je ministar Šuker. Po njemu stabilna naplata poreza i doprinosa pokazuje kako broj zaposlenih nije značajnije smanjen, a onima koji imaju problema poručuje: „Kao ministar financija mogu obećati svim hrvatskim poduzetnicima, obrtnicima, dakle, svi koji budu imali poremećaje neka prilože potrebnu dokumentaciju poreznoj upravi, u roku od 15 dana će dobiti rješenje o smanjenju akontacije poreza na dohodak i poreza na dobit.“
A kako se misli namaknuti novac za budžetski deficit i vraćanje prispjelih kredita? Novim zaduživanjem! Ili, kako je rečeno – država će svoje potrebe do kraja godine financirati na međunarodnom financijskom tržištu, a već se sada ispituje kako bi inozemni financijaši u travnju ili svibnju reagirali na izdavanje obveznica. Zaduživanjem kod stranih kreditora oslobodila bi se sredstva za gospodarstvo. Planiraju se još neke mjere pomoći, primjerice za turizam smanjenje nekoliko naknada, subvencioniranje kamatnih stopa po kreditima za gospodarstvenike, stroža kontrola uvoza, itd.
Vlada je, inače, vrlo ustrajna u nakani da ne sklapa nikakav novi sporazum s MMF-om jer, kako se opetuje, Hrvatska odgovorno vodi makroekonomsku politiku. Ekonomski institut nedavno je objavio analizu koja pokazuje da je recesija već zahvatila gospodarstvo, pa prognoziraju pad brutto domaćeg proizvoda za 1,4 posto. Smatraju kako je rebalansom budžeta nužno ne samo napraviti redistribuciju novca, nego i smanjivanje rashoda ako se želi zadržati deficit u okviru ciljanih 0,9 posto BDP-a.