Hoće li Srbija izručiti srpske hakere SAD-u?

Po tjeralici FBI-ja jedan Crnogorac, jedna Filipinka, jedan Australac i osmero srpskih državljana, svi s prebivalištem u Nišu, čekaju odluku suda i države o tome hoće li biti izručeni SAD-u zbog organiziranoga kriminala. Njih jedanaestero osumnjičeni su da su kao organizirana kriminalna skupina godinama preko interneta stvarali lažne investicijske platforme i tako zaradili 70 milijuna dolara.

„Oni su tog jutra u pet ujutro došli na vrata, pretresli stan i priveli mog muža", prisjeća se tog 24. srpnja supruga jednog od osumnjičenih, Hristina Selaković. „Kažu zbog hakerske prijevare, kakvi hakeri, moj suprug je završio kurs za programere i radio je kao freelancer. Za te milijune koje mediji spominju nitko od nas ne zna, svi živimo kao prosječna srpska obitelj. Nama s dvoje djece, blizanci su nam sad napunili godinu dana, moji roditelji pomažu, ja do nedavno nisam ni radila", kaže nam ona.

„Strahujemo da možemo ostati bez svega. Samo što smo počeli stvarati obitelj, već treba da ostanem sama. On može u Americi dobiti 20 godina, mogu nam oduzeti stan, a ja s dvoje djece završiti na ulici. Pa zar će se on za 20 godina vratiti u Niš? Svi uhićeni su tek osnovali obitelji, imaju po tridesetak godina i malu djecu, ja se stvarno nadam da naša država to neće dozvoliti. Ako je kriv i ako treba ležati u zatvoru, neka leži u Srbiji", kaže Hristina.

Uhićena i trudnica, majka šestero djece

Među uhićenima je i jedan bračni par - Filipinka, majka šestero djece, u devetom mjesecu trudnoće i njezin suprug iz Niša. Oboje u pritvoru od srpnja čekaju izručenje. Njezina majka Džesika Atilano došla je u Srbiju pomoći unucima i moliti da se to ne dogodi.

„Ovdje sam jer se želim žaliti i moliti srpske vlasti da zaustave izručenje moje trudne kćeri i njezinog supruga i drugih srpskih državljana. Ne mogu zamisliti kako će njihova djeca i beba koju očekujemo svakog trenutka, kako će odrasti bez roditelja. Možda ih se neće ni sjećati. Bez oca, bez majke, bez ikoga tko ih može podržati i zaštititi“, u grču govori njihova baka, vidno bolesna.

Dok se supruge i majke jedanaestero optuženih koji se djelomice nalaze u pritvoru Višeg specijalnog suda, djelomice u centralnom zatvoru, nadaju da će država odbiti izručenje Americi, Viši sud u Beogradu je donio rješenje da su uvjeti za izručenje ispunjeni. Odvjetnik Milan Petrović čiji ured zastupa četiri klijenta, za DW kaže da su se na ovu odluku žalili pred Apelacionim sudom.

„Glavni razlog na koji se mi pozivamo jest da je taj ugovor zamišljen da bude za one osobe koje su kazneno djelo počinile u Americi, a nisu dostupne američkim organima, da bi Amerika mogla tražiti njihovo izručenje za kaznena djela koja su izvršena tamo. E sad postoji taj teritorijalni princip za suđenje, za koji mi smatramo da je ovdje ispunjen, a to je da su kazneno djelo oni definitivno izvršili u Srbiji, da su im sva sredstva kojima su izvršili ta kaznena djela oduzeta, računala i slično. Dakle, poanta ovog ugovora o izručenju je da se Americi izruče samo one osobe za koje je ona nadležna, na primjer za one koji opljačkaju banku pa pobjegnu u Srbiju. To je osnova zbog koje mi smatramo da se ovaj ugovor ne može primijeniti na naših 11-ero građana“, kaže odvjetnik Petrović.

Nepovjerenje u srbijansko pravosuđe?

Objašnjava da na temelju zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći Srbija ne može zatražiti da im se sudi u Srbiji, već to može samo tzv. zemlja moliteljica koja je podnijela zahtjev za izručenje. Međutim, dodaje on, Srbija ima mogućnosti da na temelju diplomatskih nota pokrene zahtjev uz različita obrazloženja: da bi bilo štetno za državu Srbiju da se ove osobe izruče, da bi to predstavljalo nepovjerenje u srbijanski pravni sustav, da ima dovoljno kapaciteta i da je jedino mjesto gdje bi se raščistila cijela situacija tko je zaista i koliko kriv, upravo sud u Srbiji, posebno što, po njegovim riječima, ovaj sporazum nije preciziran do kraja.

„Očekivanja moja i mojih branjenika i svih mojih kolega su da će država Srbija na kraju pronaći načina da odbije ovaj zahtjev za izručenje i da će zatražiti da se ovaj predmet ovdje sudi. Mi ćemo sada pred Apelacionim sudom raspravljati jesu li ispunjeni uvjeti ili ne, međutim krajnju odluku donosi ministar pravosuđa koji dozvoljava izručenje ili ne. Ja mislim da bi trebalo odbiti izručenje, a da se onda zatraži revizija ovog ugovora, tj. da se on jednostrano raskine i da se načini novi ugovor koji bi predviđao sve slučajeve, pa i ovaj, što će se događati s osobama, oko nadležnosti, ako se kazneno djelo izvrši u Srbiji."

Suđenje zakazano u Teksasu

DW doznaje od suda u Teksasu da je ročište zakazano za 4. siječnja 2021. u 9 ujutro po njihovom vremenu kod sutkinje Jane J. Boyle. O tome odvjetnik Petrović kaže da još uvijek nisu dobili objašnjenje je li to zakazana rasprava da se vidi dokle se stiglo sa zahtjevom o izručenju i dokle je stigao predmet, ili je zaista zakazano suđenje. „Ako je zaista zakazano suđenje, onda to znači da se Srbija već dogovorila da ove osobe budu izručene i da je sve ovo farsa, i što onda mi radimo?! Ja se iskreno nadam da je ovo prvo“, kaže Petrović.

Ako bi zaista bili izručeni u SAD-u bi mogli dobiti i po 20 godina zatvora, dok je u Srbiji za to kazneno djelo najveća predviđena kazna 10 godina zatvora.

Ivan Ilić, docent na katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Nišu kaže da su za djelovanje u skupini kazne uvijek teže. Ilić kaže da je do sada pravilo bilo da se domaći državljani ne izručuju i da u tom smislu ovaj bilateralni sporazum bitno odstupa jer dozvoljava predaju i vlastitih državljana. „Ja osobno mislim da bi se povjerenje javnosti u domaće pravosuđe povećalo kada bi se taj postupak provodio pred domaćim sudom. Međutim, ono što je evidentno jest da države koje su super-sile nameću te sporazume, a sjetimo se da je on i najavljen 2016. godine, pri susretu predsjednika Srbije i tadašnjeg potpredsjednika Amerike Bidena koji je kasnije realiziran kroz bilateralni sporazum." 

Ilić napominje da je sporazum retroaktivan i može se primjenjivati od 2005. godine. Srbija ima preko dvjesto sličnih bilateralnih sporazuma i po riječima doktora Ilića, tendencija je da se takvi sporazumi sklapaju zbog borbe protiv organiziranoga kriminala. Dodaje da po načelu reciprociteta isto tako se Srbija može obratiti njima da njihove državljane izruče Srbiji.