1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hoće li sastanak na vrhu približiti Peking Zapadu?

Priyanka Shankar
1. travnja 2022

EU upozorava Kinu da ne podržava rusku invaziju na Ukrajinu. Od Pekinga se očekuje osuda rata. Ali Kina ima neke druge interese. Hoće li doći do pomaka na virtualnom samitu EU-Kina koji se održava ovoga petka?

https://p.dw.com/p/49IM6
Symbolbild | EU - China
Foto: Rainer Unkel/IMAGO

U petak 1. travnja održava se virtualni sastanak na vrhu Europske unije i Kine. Budući da Peking i dalje izbjegava osuditi rusku vojnu invaziju na Ukrajinu, atmosfera neće biti najbolja. Kina je, doduše, izrazila zabrinutost zbog eskalacije rata u Ukrajini, ali postoje razlike u mišljenjima oko uzroka rata: Kina podržava narativ Kremlja usmjeren protiv širenja NATO-a, dok EU i Zapad zauzimaju drugačije stajalište.

Uoči ovog sastanka na vrhu kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je za njemačku televizijsku postaju Phoenix da se „odnosi Kine i Rusije nastavljaju stabilno razvijati". Ipak, kineski predsjednik Xi Jinping ranije je istaknuo da se njegova zemlja zalaže za mir i protivi ratu. Čelnici EU-a žele iskoristiti današnji samit s Kinom za razgovor o ratu u Ukrajini. Finska premijerka Sanna Marin uoči sastanka na vrhu je izjavila: „Moramo se uvjeriti da je Kina na pravoj strani povijesti."

Europsko vijeće je u priopćenju navelo da članice EU-a s Kinom također žele voditi suštinski dijalog o ljudskim pravima te razgovarati i o drugim temama od zajedničkih interesa kao što su borba protiv klimatskih promjena i pandemija.

Wang Yi
Wang Yi: "odnosi Kine i Rusije nastavljaju se stabilno razvijati"Foto: Li Xin/Xinhua/picture alliance

Andrew Small, stručnjak za Kinu iz zaklade German Marshall Fund of the US, objašnjava da čelnici EU-a na taj sastanak gledaju kao na neku vrstu „samita upozorenja" Kini. „Posljednjih nekoliko tjedana čuli smo mnogo izjava europskih čelnika u kojima su izrazili svoju zabrinutost zbog sve boljih odnosa Kine s Rusijom", kaže Small za DW. „Bez obzira na to, čelnici EU-a sve su svjesniji potrebe za dugoročnim rebalansom u odnosima s Kinom, budući da je ruska invazija natjerala članice Unije da shvate rizike od ovisnosti o autoritarnim državama koje predstavljaju vojne prijetnje svojim susjedima."

Amanda Hsiao, stručnjakinja za Kinu u nevladinoj organizaciji International Crisis Group, za DW kaže: „Kina bi više voljela da nakon sastanka na vrhu čelnici EU-a shvate njezin stav o ukrajinskoj krizi i ne dozvole da on utječe na buduće odnose EU-a i Kine. Za Kinu bi bilo idealno da se sa samita upute poruke o suradnji Kine i EU-a na humanitarnoj pomoći Ukrajini i promociji dijaloga. Scenarij usklađivanja EU-a i Kine u osudi ruskih postupaka nije na vidiku."

Novi izazovi za odnose EU-a i Kine

Odnosi između Europske unije i Kine pogoršali su se otkako je EU kritizirao trgovinsku praksu Pekinga i optužio Kinu za kršenje ljudskih prava Ujgura. Trgovinska blokada koju je Peking prošle godine uveo Litvi i sankcije zastupnicima u Europskom parlamentu dodatno su pojačali geopolitičke napetosti.

Reinhard Bütikofer
Reinhard Bütikofer je na kineskoj crnoj listiFoto: Malte Ossowski/SvenSimon/picture alliance

Njemački političar Reinhard Bütikofer, koji predvodi delegaciju Europskog parlamenta, ne misli da će EU i Kina riješiti ta pitanja na ovom samitu. „Očekujem od europske strane da razgovara na direktan način i da se jasno pozabavi svim pitanjima, uključujući i gušenje sloboda u Hong Kongu, suprotno međunarodnim obvezama Kine, kao i ponašanje Kine prema Tajvanu. Ali ne očekujem povlačenje sankcija kao dio rezultata samita", rekao je on za DW.

Bütikofer je jedan pet zastupnika u Europskom parlamentu koje je Kina stavila na crnu listu prošle godine, što je bio osvetnički potez zbog optužbi EU-a da Peking krši ljudska prava.

„U svim razgovorima koji su vođeni od uvođenja tih sankcija, Kinezi su odbijali priznati da je lopta u njihovom dvorištu. Bili smo vrlo jasni da nema šanse za razmatranje ratifikacije Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganjima sve dok su sankcije na snazi. Ali bojim se da kinesko vodstvo nije u stanju popustiti", dodao je Bütikofer.

Prema Jorisu Teeru, stručnjaku za Kinu u Haškom centru za strateške studije (HCSS), proruska neutralnost Kine predstavlja novi izazov za EU. „Kina ima vrlo važno izvozno tržište u Europskoj uniji koje želi sačuvati. Samit će nam pokazati na koji način Kina namjerava pronaći taj balans, kao i kako će pokušati odvojiti EU od SAD-a."

Amerikanci ostaju glavni neprijatelj - razgovor Xija Jinpinga i Joea Bidena 18. ožujka 2022.
Amerikanci ostaju glavni neprijatelj - razgovor Xija Jinpinga i Joea Bidena 18. ožujka 2022.Foto: The White House/AP/picture alliance

Hoće li samit približiti Kinu Zapadu?

Dok čelnici Europske unije i NATO-a upozoravaju Peking da bi se mogao suočiti s posljedicama ako ostane na strani Moskve, Teer objašnjava da Kina usredotočuje svoje napore na ono što vidi kao najveće prijetnje – među koje spada i SAD:

„U 2022. Kina jasno vidi SAD kao glavnog neprijatelja. SAD šteti ključnim interesima Kine, budući da su američki predsjednici govorili da je liberalna demokracija jedini legitimni sustav. Zato je neutemeljena nada EU-a da će Kina napraviti značajan zaokret prema Zapadu. Trenutno Rusija podržava Kinu u postizanju njenih ključnih interesa koji uključuju očuvanje prevlasti komunističke partije, očuvanje teritorijalnog integriteta i pomaganje gospodarskom i društvenom rastu. Rusija također snabdijeva Kinu relativno jeftinim energentima – velikim dijelom preko kopna – gdje američka mornarica, koja je još uvijek superiorna, ne može prekinuti snabdijevanje tokom krize."

Stručnjak za Kinu Andrew Small kaže da se Peking želi uključiti u normalnu diplomaciju i da je svjestan strateškog značaja Europe. Ali kineska vlada, dodaje, želi da se Europa odluči za stratešku autonomiju. „To je njihova definicija prestanka suradnje sa SAD-om."

Europarlamentarac njemačkih Zelenih Reinhard Bütikofer, koji je i dalje na crnoj listi Pekinga, nada da će se u budućnosti odnosi Bruxellesa i Pekinga poboljšati. „Kina me zanima od 1970. godine i zaista volim tu zemlju i njenu kulturu. Tamo imam toliko prijatelja koje ne mogu posjetiti, a ne mogu ih ni nazvati, jer bi ih to moglo ugroziti. Dakle razmišljam dugoročno: 2053. ću imati sto godina. Možda će prije toga oni promijeniti kurs."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu