Hoće li Njemačka postati svjetska sila u proizvodnji čipova?

Kada je predsjednica Komisije Europske unije Ursula von der Leyen 20. kolovoza došla u Dresden na ceremoniju polaganja kamena temeljca nove tvornice za proizvodnju čipova, sa sobom je donijela i dar od pet milijardi eura.

To zapravo nije biopoklon pa čak ni novac EU-a. Ono što je učinila u ranim jutarnjim satima istog dana bilo je odobravanje subvencija njemačke vlade za ovaj projekt.

Bilo je to službeno zeleno svjetlo potrebno za veliki projekt, dio njemačkog cilja izgradnje vlastite industrije čipova. Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je također bio na polaganju kamena temeljca, rado je prihvatio ovo zeleno svjetlo Bruxellesa.

Silicijska Saska

Očekuje se da će nova tvornica zapošljavati 2.000 uglavnom visokokvalificiranih radnika i biti spremna za rad do 2027. godine. Posao je zajednički projekt ESMC-a (European Semiconductor Manufacturing Company) s partnerima Bosch, Infineon i NXP.

No pokretač projekta je div TSMC sa sjedištem u Tajvanu, najveći ugovorni proizvođač čipova na svijetu. Ovo je prvi projekt ove tvrtke u Europi.

Nova tvornica vrijedna 10 milijardi eura bit će izgrađena pored njemačke inženjerske tvrtke Bosch i pogona najvećeg njemačkog proizvođača poluvodiča Infineona na području koje mnogi nazivaju Silicijska Saska.

Kada je riječ o čipovima, veličina je ipak bitna

Silicijska Saska je regija koja obuhvaća radijus od 100 kilometara oko Dresdena, glavnoga grada njemačke savezne pokrajine Saske. Nakon nekih teških gospodarskih vremena nakon ujedinjenja, regija je u posljednjih 15 godina na stalnoj uzlaznoj putanji.

Danas je ovaj visokotehnološki klaster sjedište 3.600 tvrtki koje rade u mikroelektronici, softveru ili kao dobavljači za te tvrtke. Ove tvrtke zapošljavaju oko 81.000 ljudi, od čega su trećina žene.

„Kontinuirani rast  bio mogao dovesti do 100.000 radnih mjesta do 2030.", kaže Frank Bösenberg, direktor industrijske udruge koja se također naziva Silicijska Saska. Računa da bi ovaj sektor do tada prestigao automobilski i postao najvažnija industrija u Saskoj.

U intervjuu za DW, Bösenberg je svoj posao opisao kao mješavinu političara, gospodarskog poduzetnika, marketinškog stručnjaka i voditelja ureda. Osim fokusiranja na Sasku, koordinira rad s drugim poluvodičkim klasterima u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Švedskoj, Italiji, Austriji i Češkoj.

Samo vi gradite i oni će već doći?

Saska je industrijska zona još od 19. stoljeća. Dijelom zbog ove duge povijesti Silicijska Saska je sada najveći mikroelektronički klaster u Europi s najvećim izborom poslodavaca i najviše partnera i konkurenata. Ovaj biotop, koji uključuje tehnička sveučilišta u Dresdenu i obližnjem gradu Chemnitzu, mogao se sam uzdržavati i rasti.

Izgradnja tvornica jedan je dio ove računice. Drugi je imati kvalificirane radnike koji će im upravljati. I tu bi Saska i obližnja Tiringija mogle naići na probleme.

Ove savezne pokrajine, ali i istočna Njemačka općenito, najblaže rečeno, nisu uvijek ljubazne prema došljacima. Za područje koje uvelike ovisi o stranim kvalificiranim radnicima,strah od netolerancije mogao bi udaljiti toliko potrebne strane stručnjake. Ako na vlast ovdje dođu desničari, što je moguće nakon posljednjih izbora, stvari će se dodatno pogoršati.

Do sada su tvrtke iz Silicijske Saske uspjele odgovoriti na izazov pronalaska kvalificiranih radnika. Briga da će velike nove tvornice dovesti radnike iz manjih tvrtki nije se obistinila jer sve više ljudi izvan regije dolazi privučeno unosnim radnim mjestima.

Za Bösenberga postoje i drugi problemi koje rast može donijeti, poput stanova koje je moguće platiti, škola i javnog prijevoza. Infrastrukturni projekti u Njemačkoj postali su poznati po tome što im treba dugo do ostvarenja i premašuju proračun. A u Saskoj veći dio zastarjelog planiranja polazi od smanjivanja regije, ne rasta.

Trenutna situacija oko Dresdena je "dobra do vrlo dobra", rekao je Bösenberg, ali treba nastaviti. Uskoro će biti potrebno više stanova. Veće stanove je već teško naći. Jedan izazov je shvatiti tko će doći popuniti radna mjesta: samci ili parovi i koliko će djece dovesti? Sve su to faktori koji mijenjaju ono što će biti potrebno.

Neispunjena obećanja

Novi pogon TSMC-a u Dresdenu brzo je prešao put od razgovora do kamena temeljca. Projekti drugdje nisu bili tako brzi. Prošle godine vlada jepotpisala sporazum s Intelom za pomoć u izgradnji dva pogona za proizvodnju čipova u Magdeburgu na istoku zemlje. Ukupna ulaganja mogla bi iznositi oko 30 milijardi eura.

Tada je kancelar planove tvrtke nazvao najvećim izravnim stranim ulaganjem u njemačkoj povijesti. Gradnja je trebala početi ove godine, ali nije se puno toga pomaknulo s mrtve točke. U međuvremenu je tvrtka najavila smanjenje planiranog broja zaposlenih i ulaganja. Mnogi u Magdeburgu i okolici sumnjaju da će se išta graditi.

Wolfspeed, američki proizvođač čipova, također je nekoliko godina pokušavao pokrenuti tvornicu u Sarska u zapadnoj Njemačkoj. Polaganje kamena temeljca za ovaj pogon, koji bi proizvodio čipove za automobilsku industriju, pomaknuto je s 2023. na 2025. godinu.

Štoviše, Njemačka mora razmišljati još šire. Tvornica TSMC vrijedna 10 milijardi eura lijep je dodatak Silicijskoj Saskoj, ali blijeda u usporedbi s 58 milijardi eura koliko kompanija planira uložiti u tri nove tvornice u Arizoni, u Sjedinjenim Američkim Državama, do 2030. godine.

U kolovozu jeMinistarstvo trgovine SAD-a objavilo da je u posljednje dvije godine Zakon o CHIP-ovima i znanosti dodijelio više od 30 milijardi dolara subvencija za 23 projekta, uključujući 16 potpuno novih pogona za proizvodnju poluvodiča u 15 američkih država.

Neki dovode u pitanje sve te subvencije, osobito kada ulaganja podupiru jedino proizvodnju, ali ne istraživanje i razvoj. TSMC i Intel, na primjer, nastavit će držati istraživanje i razvoj blizu matičnih pogona, ostavljajući Njemačku da bude puki proizvođač.

Je li brendiranje čipova „Made in Germany" važno?

Ipak, za mnoge kupce, kada su u pitanju čipovi, oznaka "Made in Germany" ne znači puno, pogotovo jer nitko zapravo čip ne vidi.

"Kao kupcu nije vam bitno dolazi li čip iz Dresdena ili iz Ćinčua (na Tajvanu). Jedino kvaliteta mora biti na visini", kaže Frank Bösenberg za DW.

Ako Njemačka želi postati manje ovisna o drugima za svoje poluvodiče, moraju isporučiti vrhunsku kvalitetu po globalno konkurentnoj cijeni. Jednostavno nije dovoljno biti proizveden u Njemačkoj.

Bösenberg kaže da je zemlja još uvijek u utrci za čipove. Iako vidi prostor za napredak, on gleda još i šire.

"Da, mi smo Silicijska Saska. Da, mi smo najveći mikroelektronički klaster u Europi", kaže on. "Ali ipak je Europa samo regija, jedna razina na kojoj ne treba promatrati stvari, jer inače ćemo biti premali." A nitko ne želi biti malen kada su čipovi u pitanju.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.