Hoće li 2020. više žena dobiti Nobelovu nagradu?

Nobelove nagrade se dodjeljuju za mnogo toga, ali ne i za diverzitet i ravnopravnost među spolovima. Od 1901. godine Nobelove nagrade su, pored 25 organizacija, dobila 923 različita znanstvenika, pisca i „mirotvorca". Tipični dobitnik Nobelove nagrade, ne samo s područja prirodnih znanosti, je muškarac poodmakle dobi, uz to još i bijelac. Gotovo sve nagrade otišle su u Europu ili SAD, Japan je dobio samo 28, Australija 14, Indija 12, Južnoafrička Republika 11, a Kina se morala zadovoljiti sa svega 8 nagrada.

Velike razlike

Najuočljivija je razlika u nagradama na području znanosti, koja se obično opravdava činjenicom da znanošću tradicionalno dominiraju muškarci i da se često nagrađuju znanstvena otkrića do kojih je došlo prije mnogo godina.

Od svih dosadašnjih dobitnika Nobelove nagrade 54 su žene, a to nije ni šest posto. Marie Curie nagradu je dobila dva puta: 1903. za fiziku i osam godina kasnije za kemiju. Ukupno 12 Nobelovih nagrada za medicinu pripalo je ženama, 5 za kemiju i 3 za fiziku. S druge strane, "najmanje" 17 žena je dobilo Nobelovu nagradu za mir i 15 za književnost, poput poljske književnice Olge Tokarczuk, koja je odlikovana prošle godine. Uz to, francusko-američka ekonomistica Esther Duflo dobila je prošle godine Nobelovu nagradu za ekonomiju - tako da su među 15 dobitnika u 2019. godini bile i dvije žene.

Kontroverzni dobitnici nagrada

Nobelova nagrada se i dalje smatra najvišom nagradom u obuhvaćenim disciplinama - čak i ako je bilo mnogo kontroverznih odluka i skandala, posebno posljednjih godina. Nagradu je donirao Alfred Nobel, koji se obogatio izumom eksploziva.

Nobelova nagrada za mir Baracku Obami nakon samo devet mjeseci mandata bila je kontroverzna, podjednako kao i nagrada palestinskom vođi Arafatu ili nagrada za "mirovni projekt" Europske unije.

Mahatma Gandhi, simbolična figura nenasilne borbe protiv nepravde i ugnjetavanja, nikada nije počašćen nagradom usprkos brojnim nominacijama.

Nagrade za književnost Fincu Eemilu Sillanpääu, kojeg rijetko tko poznaje i čita, kao i Harryju Edmundu Martinsonu, koji se istakao kao član Akademije i koji je počinio samoubojstvo nedugo nakon uručenja, bile su također kontroverzne. Tu je i prošlogodišnja nagrada za austrijskog pisca Petera Handkea, koji je, kako tvrde kritičari, banalizirao ili negirao ratne zločine koje su Srbi počinili u ratu u Jugoslaviji.

Malo je spornih dobitnika nagrada na području prirodnih znanosti, svakako i zbog toga što je materija često vrlo kompleksna. Danski patolog Johannes Grib Fibiger dobio je 1926. Nobelovu nagradu za medicinu jer je otkrio da spiralna bakterija uzrokuje rak želuca, što se kasnije pokazalo kao greška.

Kanađanin John Macleod dobio je prestižnu nagradu 1923. godine iako je bio na odmoru kada su zaposleni njegovog instituta otkrili inzulin. 2002. godine Japanac Koichi Tanaka dobio je Nobelovu nagradu za kemiju jer je razvio laserski procesa koji samo on koristi.

2020. više Nobelovih nagrada ženama?

Prije svega u znanstvenim disciplinama su žene često bile u sjeni svojih muških suparnika. Žene istraživačice, koje su dale značajan doprinos otkrićima nagrađenim Nobelovom nagradom, također nisu dobile priznanje.

Tu svakako pripadaju Lise Meitner (otkrila oslobađanje energije tijekom nuklearne fizije), Jocelyn Bell Burnell (otkrila brzo rotirajuće neutronske zvijezde - pulsare) ili američka astronomkinja Vera Rubin, koja je pružila prve uvjerljive dokaze o postojanju tamne materije još 1970-ih. Umjesto toga, za ovo su prošle godine nagrađena tri muška astrofizičara.

Vrhunske znanstvenice i istraživačice

U vremenima kada se puno raspravlja o ravnopravnosti spolova i raznolikosti, očekivanja od Nobelove zaklade su posebno velika. Mnogo se toga promijenilo u prirodnim znanostima posljednjih nekoliko desetljeća. Postoje brojne kandidatkinje koje više nego zaslužuju takvu nagradu. Tako su Emmanuelle Charpentier i Jennifer Doudna, koje su 2012. godine izumile genetske škare nazvane CRISPR-CAS9, smatrane perspektivnim kandidatkinjama za Nobelovu nagradu za medicinu 2020. godine, ali su Nobelovu nagradu za medicinu dobila tri muškarca: Harvey J. Alter, Michael Houghton und Charles M. Rice za otkriće virusa hepatitisa C.