1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGruzija

Gruzija: zakonom protiv naroda

15. svibnja 2024

Unatoč masovnim prosvjedima gruzijski parlament je usvojio sporni zakon o „stranim agentima“. Što čeka Gruziju?

https://p.dw.com/p/4frN9
Prosvjedi protiv zakona o "stranim agentima" u Tbilisiju (14.5.)
Prosvjedi protiv zakona o "stranim agentima" u Tbilisiju (14.5.)Foto: Shakh Aivazov/AP/dpa/picture alliance

Ni poslije četiri tjedna prosvjeda gruzijski demonstranti nisu umorni. Treće i posljednje čitanje prijedloga zakona o „stranim agentima" počelo je u parlamentu u utorak (14.5.) u podne. Ponovo je na stotine ljudi zviždalo i uzvikivalo „Sakartvelo" – na gruzijskom to znači – Gruzija. Zastupnici su većinom od 84 glasa za i 30 protiv usvojili zakon. A ljudi na ulicama gruzijskog glavnog grada Tbilisija i dalje će prosvjedovati u svakoj fazi stupanja zakona na snagu.

Sada je na potezu predsjednica države Salome Zurabišvili. Ona može zatražiti izmjene u tekstu ili odbiti potpisati zakon. Za veto ima deset dana vremena, ali ona je već najavila da će brzo donijeti odluku – i da će odbaciti zakon. Ona je na strani demonstranata, iako ju je upravo vladajuća stranka Gruzijski san prije šest godina kandidirala za predsjednicu države. Poslije reforme 2013. predsjednik države ima manju moć. Vladajuća stranka može svojom većinom u parlamentu ukinuti veto koji je najavila Zurabišvili. To se dogodilo već nekoliko puta.

Promatrači pod prismotrom

Ako zakon u narednim tjednima stupi na snagu, brzo će se pokazati je li vladajućoj stranci zaista stalo do transparentnosti, kako tvrdi, ili su u pravu oni koji kažu da je pravi cilj ograničavanje utjecaja organizacija civilnog društva i ostanak na vlasti poslije parlamentarnih izbora u listopadu. Posebnu pažnju vlast je posvetila lokalnim organizacijama koje imaju promatračke misije na izborima, a koje se financiraju iz inozemstva. One su već 2020. kritizirale niz neregularnosti na izborima.

Muškarci se naguruju u parlamentu
Usvajanje zakona u parlamentu nije proteklo mirno (14.5.)Foto: Mtavari Channel/AP/dpa/picture alliance

U ove organizacije spada Međunarodno društvo za poštene izbore i demokraciju (ISFED). Osnovano je 1995., a odigralo je važnu ulogu u smjeni vlasti 2003. i 2021. Trenutno Društvo dobiva financijsku podršku od Europske unije i američke organizacije USAID.

Direktorica Nino Dolidze ne želi da njena organizacija bude registrirana kao organizacija koja je „pod stranim utjecajem". I predsjedništvo Društva ju podržava u tome. Moguća posljedica je da organizacija ne dobije dozvolu da radi ono zbog čega je osnovana – za organizaciju monitoringa izbora. Osim toga, vlast može izvršiti pritisak pretresima prostorija i novčanim kaznama.

Nesigurnost pri očuvanju vlasti

Vladajuća stranka zapravo ne bi trebala biti zabrinuta zbog svog ostanka na vlasti. Ankete posljednjih mjeseci pokazuju da ima značajnu prednost pred oporbom. Najveći broj oporbenih stranaka ne bi ni prešao izborni prag od pet posto. Dolidze objašnjava da će izbori biti neizvjesniji zbog promjena u izbornom sustavu. Većinski izborni sustav koji je do sada uvijek pogodovao vladajućoj stranci bit će zamijenjen proporcionalnim izbornim sustavom. U njemu vladajuća stranka nije toliko sigurna u ishod. Reforma izbornog sustava je rezultat kompromisa između vlasti i oporbe, a u pregovorima je posredovao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

U Gruziji je većina stanovništva za članstvo zemlje u Europskoj uniji, pa je i vlast tako orijentirana. Zato je prihvatila kompromis.

Salome Zurabišvili
Sada se čeka što će poduzeti predsjednica Salome ZurabišviliFoto: DW

Zaustaviti vlast

Međutim, usvajanje zakona o „stranim agentima" nimalo se ne sviđa nekim političarima iz Europske unije. Njemački socijaldemokratski zastupnik Michael Roth je upravo posjetio Tbilisi kao predsjedavajući Vanjskopolitičkog odbora saveznog parlamenta Bundestaga. On je opomenuo gruzijske vlasti da će takvo ponašanje imati posljedice, te da dodjeljivanje statusa pristupnog kandidata Gruziji nije bio velikodušan poklon vladi, već ohrabrenje civilnom društvu. „Kredit povjerenja od današnjeg dana više ne vrijedi ništa", rekao je Roth.

On želi da EU poduzme mjere koje će osjetiti odgovorne osobe: „Znate da se sankcije moraju donijeti jednoglasno. S Mađarskom i gospodinom Orbanom stranka „Gruzijski košmar" (ironičan komentar na vladajuću stranku Gruzijski san, prim. ur.) ima saveznika u Europskoj uniji i u Europskom vijeću. Ali Europska komisija bi trebala preispitati kakve mogućnosti ona ima." Roth ne želi ukidanje vizne liberalizacije jer bi to kaznilo ljude u Gruziji, a ne vladajuću elitu.

Moguće je da se Gruziji oduzme status sigurne zemlje porijekla. Roth kaže da bi se o tome trebalo razmisliti ako dođe do ograničavanja slobode kretanja oporbenih političara, pritiska na članove njihovih obitelji ili diskriminacije LGBT zajednice.

Masa ljudi na ulici
Prosvjednici u Gruziji ne odustaju (14.5.)Foto: Shakh Aivazov/AP/dpa/picture alliance

Napadi na oporbene političare

Niz oporbenih političara nosi sa sobom papar sprej da bi se obranili od napada koji su u posljednjih nekoliko dana učestali. Direktorica ISFED-a Dolidze pokazuje fotografije svojih ulaznih vrata. Na njima su osvanuli plakati s njenom fotografijom ispod koje je bilo napisano „izdajica" i „strani agent". Kamere su zabilježile da su akciju lijepljena plakata izvela tri muškarca tokom noći. A policija nije došla iako su ju zvali nekoliko puta. Isto se događa i drugim kritičarima vlasti. Neki od njih su u posljednjih nekoliko dana i ozlijeđeni.

Dolidze, majka dvoje maloljetne djece, ne dozvoljava da ju zastraše. Priča nam o susjedima koji su se zbog plakata toliko naljutili da su otišli na demonstracije. Ona smatra da takvo raspoloženje vlada u cijelom narodu. Dodaje da nikada nije vidjela toliko ljudi na ulicama kao na Dan Europe prošlog vikenda.

Ipak, mnogi se boje bjeloruskog scenarija. Diktator Aleksandar Lukašenko je u Bjelorusiji 2020. brutalnom silom slomio otpor poslije lažiranih predsjedničkih izbora.

Ali moguć je i drukčiji ishod. Vlast bi mogla svojom politikom izazvati toliki otpor, pa bi broj i ustrajnost prosvjednika potpuno iscrpio policiju, kao 2018. u susjednoj Armeniji. Tamo je došlo do mirne smjene na vlasti.

dd/tagesschau.de