Günter Grass – život jednog nobelovca
Njemačka je izgubila jednog velikog književnika. U 88. godini života preminuo je Günter Grass. Autor „Limenog bubnja“ i dobitnik Nobelove nagrade za literaturu cijeli je svoj život bio ratoboran intelektualac.
Proboj autora Grassa
S knjigom „Limeni bubanj“ 1959. doživio je međunarodni uspjeh. Po tom je romanu u režiji Volkera Schlöndorff a 1979. snimljen i film. S 'Mačkom i mišem' iz 1961. i 'Pasjim godinama' iz 1963. Grass je zaokružio 'Gdanjsku trilogiju' kojom je obuhvatio njemačku krivicu i sjećanje na Treći Reich. On je tako Nijemce upozoravao na suočavanje sa nacističkim zločinima.
Nobelova nagrada za književnost
Za roman „Limeni bubanj“ Gras je 1999. dobio Nobelovu nagradu za književnost. U obrazloženju Odbora za dodjelu nagrade stoji kako 'na tragikomičan način prikazuje zaboravljeno lice povijesti“ a 'Limeni bubanj' će ostati u analima književnosti 20. stoljeća.
Mladost u Istočnoj Pruskoj
Prikazati 'zaboravljeno lice povijesti“ bila je Grassova životna tema. Rođen je 16. listopada 1927. u Istočnoj Pruskoj. Odrastao je Gdanjsku (tadašnji Danzig) u skromnim okolnostima. Kao dječak je bio ministrant i član Hitlerove mladeži (Hitler Jugend, HJ). U magazinu HJ objavljuje i prve priče.
U redovima SS-a
Kako bi pobjegao iz obiteljske stege, kako je kasnije govorio, dragovoljno se priključuje Wehrmachtu. Kao 17-godišnjak unovačen je 1944. u postrojbe SS-a. Na kraju rata završio je u američkom ratnom zatvoru.
Studij umjetnosti
Nakon rata počinje izobrazbu za zanat kamenoresca, a potom upisuje studij grafike i kiparstva u Düsseldorfu. Uslijedio je boravak u Berlinu i Parizu, te izložbe plastike i grafike. Čitav život ostaje vjeran umjetnosti a korice za svoje knjige uvijek je dizajnirao sam.
Ulazak u 'Grupu 47'
U 50-im godinama Grass se snažnije okreće književnosti. 1955. ga uočava i 'Grupa 47' - jedno od najutjecajnijih udruženja pisaca. Na jednom njihovom sastanku pročitao je dva odlomka iz do tada neobjavljene knjige „Limeni bubanj“.
Politički angažman
Grass se angažira politički i zalaže za njemačko-poljsko prijateljstvo. 60-ih se bez partijske knjižice angažira u predizbornoj kampanji SPD-a. Član SPD-a bio je od 1982. do 1992, tu je stranku podržavao do kraja života.
Kritika Grassovog djela
1995. je čuveni njemački književni kritičar Marcel Reich Ranicki oštro kritizirao Grassov roman 'Široko polje', doslovce je pocijepao njegovo djelo. Politički roman - panorama njemačke povijesti između 1848. i vremena promjena, izazvala je žestoku debatu oko Grassa, prvenstveno zbog navodnog lažiranja povijesti.
Senzacionalan uspjeh
2002. književni svijet ponovo slavi Grassa. Njegov roman 'Hod raka' koji govori o potonuću broda „Wilhelm Gustloff“ 1945. i protjerivanja Nijemaca s istoka Europe doživljava senzacionalan uspjeh. Kritičari su odali priznanje Grassu što se prihvatio rada na tako teškoj temi i hvalili su uzbudljive opise u romanu.
Gubitak vjerodostojnosti?
Njegova biografija 'Ljušteći luk' također izaziva debate u Njemačkoj. U toj knjizi po prvi put govori o svom članstvu u SS-postrojbama 1944. Kritičari su doveli u pitanje njegov kredibilitet i moralni integritet.
Kritika Izraela
Na njegov 80. rođendan 2007. godine Grass opet izaziva kontroverze. S njegovom pjesmom u kojoj kritizira Izrael - 'Ono što mora biti rečeno' - a koja je objavljena u travnju 2007. izazvao je ponovo lavinu kritika. Ne samo da su ga diskreditirali zbog stila, nego je Grassu predbačeno političko neznanje i antisemitizam.
Jak i provokativan um
U prosincu 2013. bio je jedan od 562 potpisnika peticije 'Pisci protiv masovnog nadzora'. Time se nastojalo pružiti otpor prisluškivanju od strane američkih tajnih službi. Grass je cijeli svoj život bio intelektualac spreman na polemiku.