Festival filmova o ljudskim pravima

U glavnom programu prikazano je 11 vrlo različitih ostvarenja – od nagrađivanih radova o ratu u Iraku ili Afganistanu, preko prikaza američkog političkog života, do dokumentarističkog problematiziranja utjecaja industrije na transformaciju krajolika. Popratni program festivala bio je posvećen «ženskom pismu», a peto izdanje te manifestacije ujedno je i prvi festival koji je održan u kinu Europi, koje su gradske vlasti nedavno otkupile upravo u svrhu prikazivanja nekomercijalnih programa.

Poznati i neotkriveni filmski dragulji

Najviše interesa kod publike očekivano je izazvao Srebrenim lavom venecijanskog filmskog festivala nagrađen “Redacted” Briana de Palme, fikcionalizirani prikaz stvarnog ratnog zločina američkih vojnika nad iračkim stanovništvom, a na zanimanje je naišao i prvi dugometražni film snimljen mobilnim telefonom “Zašto mi nitko nije rekao da će biti tako gadno u Afganistanu?”, enfant terriblea suvremenog nizozemskog filma Cyrusa Frischa, no peti Festival filmova o ljudskim pravima HRFF ponudio je i nekoliko još neotkrivenih dragulja.

Primjer filmskog esejizma

Direktorica festivala Dora Baras ističe rad Johna Gianvita «Motiv za profit i vjetar koji šapuće». Taj je film koncem prošlog mjeseca dobio nagradu za najbolji eksperimentalni film američkog Društva filmskih kritičara. Organizatori festivala taj su film istaknuli kao izniman primjer filmskog esejizma – radi se o političkom filmu koji donosi alternativnu varijantu američke povijesti. „Redateljevu poetiku mnogi nazivaju «anti-micheal-mooreovskom», on ne djeluje na eksplicitno politički način, nego je puno suptilniji. Autor, naime, stvara neobičan film ceste nalazeći zaboravljena lica i događaje kroz nadgrobne spomenike kojima gradi alternativnu sliku američke povijesti,“ kaže Dora Baras, direktorica festivala. Publika je iznimno dobro prihvatila film «Export / Import» - gorko-humornu, satiričnu priču o dva migranta – jedan je na putu prema istoku, a drugi prema zapadu Europe - kontroverznog autora Ulricha Seidla, koji je trenutačno jedan od najeksponiranijih austrijskih redatelja.

„Žensko pismo u filmskoj povijesti“

Popratni festivalski program ove je godine bio posvećen «ženskom pismu u filmskoj povijesti» jer su organizatori smatrali da su do sada uglavnom bile prepoznate video umjetnice povezane s feminističkim pokretom 70-ih godina. Međutim, organizatori festivala su željeli ukazati na prisutnost ženske problematike i važnost filmskih autorica od samih početaka filmske povijesti. „I u tom smislu donijeli smo jednu kratku, ali stilski raznorodnu povijest ženske prezentacije ženskog i muškog tijela, želja, emocija, drame, racionalnosti kroz 12 iznimnih autorskih ostvarenja nastalih od 20-ih godina 20. stoljeća pa do danas,“ navodi direktorica festivala.

Retrospektiva filmova Hito Steyerl

Posebna gošća festivala, kojoj je u sklopu tog programa bila priređena i retrospektiva, bila je Hito Steyerl, filmska i video umjetnica i teoretičarka, čiji tekstovi u polju postkolonijalne kritike i dokumentarni filmski eseji istražuju suvremene fenomene globalizacije, migracije, rasizma i nacionalizma na srednjeeuropskom kulturno-političkom prostoru. „Autori mnogih povijesno izuzetno važnih filmova su žene, i bilo je sjajno na jednom mjestu pogledati te radove, koji su danas – nažalost – postali gotovo nevidljivi, a predstavljaju pionirke filmskog žanra. Osobno sam vrlo ponosna što sam se i sama našla u tom programu“…. priča Hito Steyerl koja je svoja filmska istraživanja često radila u zemljama jugoistočne Europe. „To je područje u kojem se manifestiraju sve kontradikcije projekta Europa. Zemlje jugoistočne Europe postaju dijelovi unije, no nastaju i oštri antagonizmi. Tako da mi se čini kako je to područje postalo laboratoriji u kojem se eksperimentira i testira budućnost Europske unije. Jugoistočna Europa postalo je svojevrsno igralište velikih sila. Na primjer, na djelu je privatizacija javnog prostora, pretvaranje obrazovanja u robu, a gotovo i svega ostaloga. Taj proces na ovom je području najvidljiviji, no on se odvija i drugdje, a prave posljedice osjetit ćemo tek za nekoliko godina i to na svim dijelovima kontinenta. Tu se, dakle, stvara budućnost Europe i bit će zanimljivo doživjeti kakva će ona biti“, zaključila je posebna gošća petog izdanja Festivala filma o ljudskim pravima Hito Steyerl.