Europski parlament vidio što su bili "Škorpioni"

Jedna od takvih jedinica među Srbima bili su takozvani "Škorpioni" Škorpioni je dokumentarni film koji istražuje istinu, prirodu i akcije paravojne formacije "Škorpioni" koja je bila aktivna od 1992-1995 godine na podrucju bivše Jugoslavije, prije svega u BiH. U dokumentarcu su korištene arhivske snimke koje ukljucuju materijale Fonda za humanitarno pravo, dokumentiranje i pamcenje, Haaškog tribunala i filmskog materijala kojeg su snimili sami pripadnici "Škorpiona". Film je po prvi puta prikazan na televizijskom kanalu B92 10.4.2007. godine na dan presude o ratnim zlocinima suda u Beogradu protiv pripadnika Škorpiona za ratne zlocine pocinjene u Trnovu.

Prvo prikazivanje ovog dokumentarca vidjelo je 320.000 gradana Srbije, priopcile su službene vlasti u Srbiji,. To je bilo da je po prvi puta Fond za humanitarno pravo iz Beograda koji je osnovan prije 14 godina imao tako veliku publiku. U slucaju "Škorpiona" Fondu za humanitarno pravo je pošlo za rukom obratiti pozornost šire javnosti prikazivanjem materijala i dokaza u dokumentarcu u New Yorku, Washingtonu, Stockholmu i sada u Bruxellesu.

Nataša Kandic pojašnjava zašto je napravljen ovaj dokumentarac: «Film smo pravili plašeci se da se nešto od te istine ne izgubi i u tim sudenjima, posebno kada je Medunarodni sud pravde doneo tu presudu kojom je jedan od zakljucaka da nema dokaza da su jedinice Škorpiona delovale u Bosni za racun Srbije i njezinoh institucija. Time su Škorpioni postali taj vrhunski dokaz da Srbija nije ukljucena u izvršenje genocida u Srebrenici, što mislim da nije tocno, jer i sami pripadnici Škorpiona kažu da su oni državna jedinica, onda toliko je bilo dokumenata u ovom sudenju u Beogradu potpisanih od strane vidokih funkcionera Republike Srpske koji sami kažu da se na terenu u Bosni u vrijeme Srebrenice nalaze pripadnici MUP-a Srbije medu kojima i jedinice Škorpioni koje pomažu u operaciji Srebrenica. I onda su shvatili da ovakva jedna presuda Medunarodnog suda dovodi u pitanje uopce medunarodnu pravdu i da mi moramo koristiti dokaze koje imamo i da u stvari to ostane trajno zabilježeno i kao jedno oružje protiv zaista neobicne interpretacije onoga što se dogodilo», kaže Nataša Kandic, producentica filma Škorpioni i direktorica Fonda za humanitarno pravo, dokumentiranje i pamcenje. Ohrabren s pozitivnom recepcijom filma kod razlicitih publika Fond za humanitarno pravo je odlucan nastaviti s produciranjem slicnih filmova koji se bave temom zaštite ljudskih prava.

Jucer se Nataša Kandic zajedno s još nekim predstavnicima nevladinih organizacija sastala i sa clanom Europske komisije Rehnom koji je htio cuti što o nastavku pregovora o SSP-u sa Srbijom misle predstavnici nevladinih organizacija u Srbiji i svijetu.

O razgovorima s povjerenikom Rehnom Nataša Kandic je na kraju rekla: «Primio je k znanju jedinstven stav svih nevladinih organizacija a to je da poslije onih hapšenja cime je Srbija pokazala da ona raspolaže informacijama gdje se nalaze haški optuženici da sada poslje podrške Srbije, da sada Srbija mora pokazati da je stvarno spremna da uhapsi i preda Ratka Mladica i da to mora biti osnovni uvjet za potpisivanje SSP-a. Moj dojam je da je Olli Rehn to uzeo vrlo ozbiljno i da ce on to koristiti u svojim razgovorima i istaci to što o tome misle vrlo važne organizacije za zaštitu ljudskih prava».