Europski izbori: proširenje EU-a kao sigurnosni interes

Za europske izbore 9. lipnja u Njemačkoj se kandidira ukupno 35 stranaka i udruženja. Njihovi programi objašnjavaju za što se zalažu i što žele postići. Sve stranke, zastupljene u Europskom parlamentu, proteklih su tjedana objavile svoje predizborne programe.

Izbori se provode na nacionalnoj razini, ali čim njihovi zastupnici uđu u Europski parlament, većina nacionalnih stranaka se priključuje jednom od sedam zastupničkih klubova unutar kojih politički surađuju.

Tako svoje klubove imaju Europska pučka stranka (EPP), Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), Renew Europe Group (okuplja liberalne stranke), Europski konzervativci i reformisti (ECR), Stranka europske ljevice, Stranka identitet i demokracija (I&D), Europska demokratska stranka, Europski slobodni savez i Europski kršćanski politički pokret.

Opširni programi i zahtjevi za reformom EU-a

Njemačke stranke koje sudjeluju na izborima za Europski parlament u svojim programima se detaljno bave političkom strukturom EU-a. Mnoge traže promjenu tzv. europskih ugovora.

Poput socijaldemokrata i demokršćana i FDP (liberali) se zalaže za brzo i dosljedno oduzimanje sredstava iz fondova EU-a onim članicama koje krše načelo vladavine prava. FDP smatra da bi Sud Europske unije sa sjedištem u Luksemburgu trebao biti u mogućnosti da zamrzne EU-sredstva na zahtjev države članice, Europske komisije ili Europskog parlamenta. Stranka predlaže uvođenje "Europskog ureda za prijave kršenja temeljnih prava" koji bi omogućio građanima i pravnim osobama lakšu podnošenje žalbe pred Europskim sudom pravde.

Sve stranke posvećuju značajnu pažnju klimatskoj politici. Zeleni, Ljevica, ÖDP i Volt to čine najviše i imaju najambicioznije planove za postizanje klimatske neutralnosti. Unija i SPD potvrđuju već za to utvrđen vremenski plan do 2045. godine i zalažu se za „Green Deal" Europske unije, dok FDP (liberali) također dijele ove ciljeve, ali traže i veću otvorenost prema modernim tehnologijama i smanjenje birokracije. AfD, s druge strane, želi ukinuti sve zakone o zaštiti klime koji dolaze iz Bruxellesa, bez alternative.

Razlike po pitanju Ukrajine

AfD se također razlikuje i po drugim političkim pitanjima. Tako odbacuje Europsku uniju kao "neuspjeli projekt" i želi se vratiti na Savez europskih nacionalnih država koje bi djelomično ponovo imale isključivu nadležnost kod tema poput politike azila i migracijske politike. Njihov izborni program za EU prvenstveno traži "ograničenja" - prije svega "briselskih centara moći" i broja migranata.

Također postoje velike razlike i po pitanju treba li EU oružjem podržavati Ukrajinu, koju je Rusija protupravno napala. Stranke koje vladaju u Njemačkoj - SPD, Zeleni i FDP - kao i oporbeni CDU/CSU su za podršku Ukrajini, mada s različitim akcentima. Ostale stranke imaju drugačije planove i programe. Ograničavanje na humanitarnu podršku i snažno diplomatsko zalaganje za mirovne pregovore u svojim programima za europske izbore traže ne samo AfD, već i Savez Sahre Wagenknecht i Ljevica.

Proširenje EU-a: ispunjavanje kriterija pa tek onda članstvo

Što se tiče proširenja EU-a, mnoge njemačke stranke su za članstvo zemalja zapadnog Balkana pod uvjetom da ispune kriterije. I dok neke misle da će to ojačati EU, druge su protiv proširenja. Evo što pojedine njemačke stranke misle o širenju Europske unije:

CDU/CSU

Demokršćanske stranke CDU/CSU žele "restrukturirati i smanjiti" Europsku komisiju te istovremeno ojačati Europski parlament. Smatraju da je priključenje zemalja zapadnog Balkana, ali i Ukrajine i Moldavije, potrebno jer to leži "u sigurnosnom i geopolitičkom interesu Njemačke i Europe". No ističe se da te države prije članstva moraju ispuniti sve pristupne kriterije te da proširenje i reforme Unije moraju ići ruku pod ruku. Za Tursku, iako je od strateškog značaja za Europu, smatraju da trenutno ne može postati članicom Europske unije, jer se udaljila od njenih vrijednosti.

Savez 90/Zeleni

Proširenje EU-a je za Zelene "uspješna priča“ koja „jača našu sigurnost, našu stabilnost i naše blagostanje“. Zato u svom programu kažu: „Naša e odgovornost aktivno podržavati zemlje s europskom perspektivom." Zeleni žele proces pristupanja u fazama, a postizanje međuciljeva žele nagraditi poticajima, poput pristupa roamingu, raznim EU-programima ili dijelovima jedinstvenog tržišta.

Stranka je skeptična što se tiče Turske. "Za nas može doći do ponovnog pokretanja pregovora o pristupanju EU-u tek kada Turska vjerodostojno krene putem demokracije i vladavine prava", kaže se u programu Zelenih.

SPD

SPD se pokazuje otvorenim za nove članice: "Politika proširenja EU-a bila je i ostaje motor mira, demokracije, vladavine prava i blagostanja u Europi - želimo nastaviti ovu uspješnu priču." Proces pristupanja zemalja zapadnog Balkana, kaže se u programu SPD-a, teče previše sporo. Prije više od 20 godina Unija je tim državama dala perspektivu za članstvo. "Nakon godina kašnjenja, krajnje je vrijeme da države zapadnog Balkana brzo uključimo u EU – ako ispune pristupne kriterije." SPD se želi zauzeti za uspostavu "jasno prepoznatljivih međukoraka u procesu proširenja" i želi ispitati "kako se, na primjer, prije punopravnog članstva, može omogućiti pristup zajedničkom tržištu EU-a".

FDP (liberali)

Kad je riječ o proširenju EU-a ono bi, kako u svom programu za europske izbore navodi FDP, moralo biti popraćeno institucionalnim reformama da bi Unija bila sposobna za prijem novih članica.

AfD

AfD je u osnovi protiv proširenja: stranka eksplicitno odbacuje prijem država zapadnog Balkana u EU i zalaže se za "privilegirano partnerstvo sa zemljama ove regije". Iako prepoznaje Tursku kao važnog strateškog i ekonomskog partnera, AfD smatra da Turska kulturno ne pripada Europi i traži "hitni prekid pregovora o pristupanju Turske EU-u i obustavu financijske pomoći u okviru mjera prilagođavanja".

Savez Sahre Wagenknecht (BSW)

BSW se protivi proširenju EU-a i zato traži moratorij na primanje novih članica. Ova nova stranka u svom programu izričito odbija započinjanje pregovora o pristupanju s Ukrajinom, Republikom Moldavijom i Gruzijom. Glavni razlog su troškovi koji bi opteretili proračun EU-a zbog pristupanja pet zemalja zapadnog Balkana, Kosova, Ukrajine, Gruzije i Moldavije.

ARD/jr