1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU želi bolje zaštititi LGBTIQ populaciju

Max Zander
15. studenoga 2020

Europska komisija želi bolje zaštititi seksualne manjine i ojačati njihova prava. Ali protivljenje pojedinih članica je veliko.

https://p.dw.com/p/3lHB7
Foto: Attila Kisbenedek/AFP/Getty Images

Za vrijeme demonstracija povodom poljskog Dana neovisnosti u Varšavi ove srijede je zapaljen jedan stan. Nekoliko tisuća ljudi se okupilo unatoč ograničenjima zbog pandemije. Među njima i mnogi desni ekstremisti. Kada je krenula prosvjedna šetnja, iz mase je bačena zapaljiva tvar na balkon jednog stana. Gomilu je očigledno iritirala zastava duginih boja i feministički plakat koje su postavili stanari.

Vera Jurova.
Vera JurovaFoto: DW/A. Savitzky

Kada je riječ o ovakvim incidentima, već dugo se ne radi o pojedinačnim ekstremnim slučajevima. LGBTIQ osobe izvještavaju o rastućoj i široko rasprostranjenoj diskriminaciji. To je dokumentirano u jednoj opsežnoj studiji Agencije EU-a za temeljna prava (FRA). Prema ovoj studiji, čak 43 posto ispitanih pripadnika ove populacije se 2019. osjećalo diskriminirano. 2012. ih je bilo „samo" 37 posto.

Europska komisija želi to promijeniti sa sveobuhvatnom strategijom za ravnopravnost. „Prva te vrste", kako je istakla europska povjerenica Vera Jurova na prezentaciji studije, zajedno sa svojom kolegicom, europskom povjerenicom za ravnopravnost Helenom Dali. „Previše je ljudi koji ne mogu biti ono što jesu zbog straha od diskriminacije, izopćavanja ili nasilja", rekla je europska povjerenica za vrijednosti i transparentnost u EU-u.

Bruxelles želi biti primjer

Prijedlog Europske komisije zasniva se na četiri stupa. Prvo se moraju poduzeti mjere protiv diskriminacije. S tim u vezi bi trebalo zabraniti tzv. konverzivnu terapiju, pseudo-znanstvenu praksu koja je štetna po zdravlje a koja bi trebala od homoseksualnih osoba napraviti heteroseksualne. Djeca koja su rođena kao interseksualna, dakle s varijacijom između ženskih i muških spolnih karakteristika, ne bi se smjela podvrgavati kirurškom prilagođavanju jednom spolu bez njihove suglasnosti. Još jedna važna točka je sigurnost LGBTIQ osoba koje trpe govor mržnje i nasilje. Komisija ovdje predlaže da se, između ostalog, homofobno huškanje počne tretirati kao kazneno djelo u zakonodavstvu EU-a.

Infografik Hasskriminalität in der EU 2020 EN
Foto: ILGA Europe, Rainbow Map, LGBT

Pitanja koja se odnose na prava tzv. obitelji duginih boja (istospolnih prim. ur.) će vjerojatno biti teže primjenjiva. Jer zbog različitog zakonodavstva u državama članicama EU-a priznanje roditeljstva u istospolnim zajednicama nije zajamčeno u svakoj državi EU-a. Jurova je izjavila da je trenutno u samo 21 članici priznata neka forma istospolnog partnerstva. Kada je pak riječ o usvajanju djece tu je broj država još manji. A da bi se u tom pitanju mogao usvojiti zakon potrebna je suglasnost svih država članica EU-a. Pokušat će se razraditi rješenje o kojem se može pregovarati i koje bi prihvatile sve članice, kazala je Jurova.

I posljednje, ali ne manje važno: cilj EU-a je da postane primjer širom svijeta u zaštiti i ravnopravnosti LGBTIQ zajednice. Ali pri tome Unija mora biti spremna na priličan otpor i među svojim članicama.

Homofobija u Mađarskoj i Poljskoj

Poljska i Mađarska ne zabrinjavaju EU samo zbog vladavine prava. Ove države su u negativnom smislu redovito u medijima i zbog prava seksualnih manjina. Tako se u Poljskoj više od 100 općina proglasilo „zonama slobodnima od LGBT". Ova inicijativa je bila reakcija na namjeru liberalnog gradonačelnika Varšave Rafala Trzaskowskog da u seksualno obrazovanje u varšavskim školama uvede LGBTIQ-teme. EU, a prije svih predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, više puta je kritizirala ovu inicijativu i obustavila financijsku podršku projektima u tim regijama. Ali na tom primjeru su vidljive i granice angažmana Bruxellesa.

Naljepnica „Zona slobodna od LGBT" u Varšavi
Naljepnica „Zona slobodna od LGBT" u VaršaviFoto: Reuters/K. Pempel

Vlada u Mađarskoj želi ovih dana u Ustavu ponovo definirati pojam „obitelj". Što znači da bi u Ustavu ubuduće izričito trebalo pisati da je „otac muškarac, a majka žena". To je jasno suprotstavljanje naporima Europske komisije da postigne pravne slobode za istospolne brakove.

U provedbi ovog plana EU je upućen na suradnju svih država članica, i onih s ultrakonzervativnim stavovima koje šire optužbe protiv „LGBTIQ ideologije". Povjerenica za ravnopravnost Helena Dali pokušava optužbama doskočiti argumentima. „To kako se rađamo (…) ne temelji se na ideologiji, već je riječ o prirodi, biologiji i znanosti."