EU: Jasne poruke Tunisu i Bjelorusiji – oprez prema Egiptu

„U rukama je Egipćana da odluče o svojoj budućnosti, o svojem vodstvu, a mi smo rekli da je vrlo bitno da se vlada angažira u izravnom dijalogu s oporbenim strankama, civilnim društvom te da saslušaju što ljudi govore i da na to odgovore“, naglasila je Catherine Ashton, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i potpredsjednica Europske komisije. Ona je dodala kako nije na Europskoj uniji da se uključi u unutarnje rasprave Egipta već da promovira prirodu rasprave, koja mora biti otvorena i poštena. EU se dakle zalaže za demokratske reforme i održavanje slobodnih izbora u Egiptu.

EU se ne želi opredijeliti za jednu stranu u Egiptu

Na pitanje podržava li EU predstavnika oporbe El Baradeija, Ashton ponovno odgovara vrlo diplomatski, kako nije uloga EU-a da odredi što će se dogoditi. Ona je priznala da El Baradei igra vodeću ulogu u oporbi i prosvjedima, ali da je ključno da se vlasti angažiraju u dijalogu. „Važno je da ne vidimo nasilje već dijalog“, rekla je Ashton.

Time je Europska unija reagirala vrlo suzdržano na nemire u Egiptu i time se nalazi balansirajući na trapezu: s jedne strane želi podržati demokratizaciju Egipta, ali s druge strane ministri vanjskih poslova nisu smogli snage odlučiti da li žele i dalje podržati ili zatražiti ostavku predsjednika Mubaraka.

Odlazak Mubaraka – gubitak strateškog partnera zapada

Rizik da bi se Mubarak unatoč pojačanom pritisku građana mogao održati na vlasti pomoću vojske i policije, još uvijek postoji, upozoravaju europski ministri. Strah Europske unije sada izgleda ovako: Ukoliko bi zapad prerano "otpisao" Mubaraka, on bi bio izgubljen kao strateški partner u borbi protiv radikalnih islamista i kao posrednik u sukobu na Bliskom istoku. Osim toga, nazire se i opasnost da bi Mubaraka mogla zamijeniti vlada koja bi iz perspektive Europske unije i Izraela bila neuračunjiva.

Zbog toga su se 27 ministara uglavnom iskazala u diplomatskoj suzdržanosti. „Trebali bismo podržati normalni demokratski put, bez određivanja, tko je bolji, a tko nije“, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini. Glavna europska diplomatkinja Ashton je dodala kako EU stoji uz Egipat kratkoročno, srednjoročno i dugoročno u izgradnji demokracije, vladavine prava i ljudskih prava.

Za sada bez sankcija protiv Mubaraka

Za sada sankcije ili smanjenje novca za pomoć u razvoju protiv starog partnera Mubaraka u EU nitko ne želi. Pa ipak, u Bruxellesu je bilo i samokritičnih tonova, koji su kritizirali jednostrano podržavanje autoritarnog režima Hosnija Mubaraka. „Pomalo smo zaboravili da tamo žive ljudi, koji također žele demokraciju i participaciju u društvu i vlasti“, rekao je luksemburški ministar Jean Asselborn.

Kao posljedica Europljanima ostaje mogućnost da kao i Amerikanci podržaju proces „prijelaza“, što znači postupni razvoj prema demokratskom društvu. Europska unija zna da egipatska vojska pri tome igra ključnu ulogu. No na pitanje, kako bi prijelaz trebao izgledati, europski ministri nisu ponudili odgovor. „EU ne smije riskirati da nekom izjavom ili akcijom rasplamsa još više sukobe u sjevernoj Africi“, upozorio je jedan briselski diplomat.

U mnoštvu glasova Europske unije koji se zalažu za pružanje potpore demokratskom pokretu u Egiptu bio je i njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle koji je rekao: „Europska unija je sagrađena na temeljima građanskih i ljudskih prava. Zbog toga je jasno da EU mora stajati na strani onih, koji se zalažu za građanska prava i slobode“.

Sankcije protiv Ben Alija i Lukašenka

Ministri vanjskih poslova članica Europske unije odlučili su uvesti sankcije protiv vlasti u Bjelorusiji, ali i protiv klana svrgnutog tuniskog predsjednika El Abidine Ben Alija. Nakon predsjedničkih izbora održanih u prosincu u Bjelorusiji, koji su ocijenjeni kao neregularni i nakon nasilnog nastupa prema oporbi u Minsku, ponovno su uvedene sankcije. Zamrznuta je imovina i novac predsjednika Lukašenka i još 156 pripadnika bjeloruskih vlasti i snaga sigurnosti, a uvedene su i zabrane ulaska u zemlje Europske unije. Vlada u Minsku je odluku EU-a odmah osudila i najavila da je prisiljena uzvratiti proporcionalnim i primjerenim mjerama sa ciljem „jačanja suvereniteta, održavanja stabilnosti i učvršćivanja bjeloruskog društva“, priopćilo je bjelorusku ministarstvo vanjskih poslova.

Protiv bivšeg tuniskog vodstva sankcije su ograničene i odnose se samo na imovinu Ben Alija i njegove supruge Leile Trabelsi, koja se smatra posebno korumpiranom. Europska je unija najavila da će se popis osoba protiv koje će Bruxelles poduzeti kaznene mjere u idućih nekoliko dana još proširiti.

Europska je unija osudila nasilje prilikom posljednjih demonstracija. Neovisno povjerenstvo istražuje slučaje nasilja i optužbe za korupciju. Ministri vanjskih poslova zatražili su oslobađanje svih političkih zatvorenika, slobodan rad političkih stranaka i jačanje uloge civilnog društva i medija. To su najvažniji koraci demokratizacije i stabilizacije zemlje, ističu europski ministri. Visoka predstavnica Catherine Ashton najavila je vrlo skori posjet Tunisu.

EU: Bez osude napada na kršćane na Bliskom istoku

Ministri nisu mogli ostvariti dogovor oko deklaracije o slobodi vjeroispovijesti i osude nedavnih napada na egipatske kršćane. Pripremljeni tekst u kojem se od Ashton traži razrada konkretnih prijedloga za jačanje akcije EU-a za borbu oko vjerskih sloboda, nije prošao zbog prijepora oko pitanja, treba li izričito spominjati kršćane. Dok su Italija i Francuska kritizirale da se u tekstu osuđuje samo „najnovije nasilje i čin terorizma prema kultnim staništima i mjestima kojima se hodočasti“, Velika Britanija i skandinavske zemlje odbacile su izričito spominjanje kršćana. Prema diplomatskim navodima treba spriječiti „sukob kultura“. Ashton je tekst vratila veleposlanicima zemalja članica i zatražila da se on još jednom preformulira. Zbog najnovijih terorističkih napada na Bliskom istoku na kršćanske vjernike raspravu o stanju kršćana zatražili su Francuska, Mađarska, Italija i Poljska. U napadima na sirijsko-katličku crkvu u Bagdadu 31.listopada poginulo je 46 osoba, a u napadu na koptsku crkvu 31. Prosinca prošle godine u egipatskoj Alexandriji poginula je 21 osoba.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Željka Telišman