„Etničko gospodarstvo“ ili stranci s poduzetničkim duhom
29. lipnja 2005Stvarni broj, motivi i problemi samostalnih poduzetnika stranoga porijekla u Njemačkoj – tema je studije izrađene prema nalogu saveznog ministarstva gospodarstva. Voditelj projekta René Leicht i njegov tim s Instituta za istraživanje srednjega poduzetništva na Sveučilištu u Mannheimu ispitali su „značenje etničkog gospodarstva za Njemačku“.
„Kao glavni rezultat možemo istaknuti činjenicu da je broj samostalnih doseljenika u Njemačkoj u zadnjih 15 godina izrazito porastao. Na primjer, broj poslovno samostalnih Turaka u navedenom se vremenskom razdoblju gotovo udvostručio, dok je broj Talijana porastao za 50 posto. Dakle, tu se doista nešto zbiva. Stopa rasta bitno je veća nego kod Nijemaca“, ističe Leicht.
Vodeće djelatnosti: ugostiteljstvo i trgovina
2003. u Njemačkoj je bilo ukupno 285 000 samostalnih poduzetnika stranoga porijekla. Od 1990. taj broj odgovara porastu od gotovo 65 posto. Stručnjaka osobito raduje „da strani poduzetnici u Njemačkoj otvaraju i nova radna mjesta. Doduše, pretežno za pripadnike vlastite etničke skupine, no i to rasterećuje tržište rada, jer je upravo među strancima – na primjer među Turcima ili Talijanima – nezaposlenost osobito velika. Naposlijetku, doseljenici s vlastitim poduzećima u Njemačkoj otvorili su gotovo milijun radnih mjesta.“
Ona ipak predstavljaju tri posto svih radnih mjesta u Njemačkoj. Doduše, za „etničko gospodarstvo“ znakovita je koncentracija na ugostiteljstvo i trgovinu. Za ta dva sektora karakteristične su razmjerno niske prepreke u pristupu tržištu i velika konkurencija. Ulla-Kristina Schuleri-Hartje s Njemačkog instituta za urbanistiku u Berlinu o tome kaže: „Kada se razmisli zašto se doseljenici osamostaljuju i osnivaju vlastite tvrtke, onda je to s jedne strane izlaz iz nezaposlenosti koja je upravo zadnjih godina dovela do toga da se sve više doseljenika osamostalilo. No, radi se i o motivacijskom potencijalu koji stoji iza takve odluke – oni žele biti svoj vlastiti šef. Neke etničke skupine su još iz svoje domovine naviknute na trgovinu i poduzetništvo i na tim se područjima osjećaju relativno sigurno.“
Dućan kao sastajalište kultura
Ulla-Kristina Schuleri-Hartje „etničko gospodarstvo“ proučava i kao integracijski čimbenik. Pritom je opazila sljedeće: kada velike samoposluge i diskonti potisnu vlasnike malih dućana, poduzetnici stranoga porijekla na istom mjestu otvore vlastite, male trgovine. Za mušterije oni time često zatvaraju važnu rupu u opskrbi. Bitan aspekt je i integracijski učinak takvih dućana. Kao sastajalište različitih kultura oni doprinose mirnom razumijevanju između stranaca i Nijemaca. Vlasnik trgovine može, dakle, za sebe s punim pravom reklamirati „da kao doseljenik time stječe priliku za osobni probitak, ali istodobno potiče i suživot građana – njemačkih i stranih mušterija, koje se sastaju u njegovoj trgovini. A to snažno jača društvenu funkciju.“
No, iz studije je proizašlo i ovo: doseljenici su ispod prosjeka zastupljeni u višim sektorima poput uslužnih djelatnosti, prava i consultinga. Autori stoga zahtijevaju bolje uvjete za podizanje stupnja obrazovanosti među etničkim skupinama, ali i lakši pristup samostalnom poduzetništvu, poglavito za državljane zemalja koje ne pripadaju Europskoj uniji, te poboljšanje ponude informativnih i savjetodavnih službi za samostalne poduzetnike stranoga porijekla.