Erdogan želi poboljšati njemačko-turske odnose

Glavni cilj turskog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana prilikom posjete Njemačkoj je "u potpunosti ostaviti iza nas fazu  odnosa iz prethodnih godina". Na relaciji između Berlina i Ankare naime već godinama napetost neprekidno raste. Tako je primjerice turska vlada ograničila pristup njemačkih političara zračnoj bazi Incirlik u kojoj su bili stacionirani njemački vojnici u okviru NATO-a, hapšeni su njemački državljani u Turskoj, a svojedobno je Erdogan osobno optužio njemačku vladu da koristi "nacističke metode". A to su samo neke od mnogih konfliktnih točaka. No u središtu spora dviju zemalja su u stvari autokratske tendencije Erdoganove vlade.

Sada se, međutim, Turska ponovo pokušava okrenuti ka Njemačkoj i Europi. Ankara se nada kako će joj Berlin i Bruxelles moći pomoći u ponovnoj stabilizaciji zemlje, nakon što su porasle napetosti između Turske i SAD-a zbog neslaganja oko Sirije, uhićenja američkog pastora u Turskoj i kasnijih ekonomskih sankcija.

I Berlin i Ankara žele unaprijediti međusobne odnose. Erdoganova posjeta od 27. do 29. rujna bi mogla biti prvi korak u tom pravcu. Međutim, njemačka vlada nema velika očekivanja. Glasnogovornik za vanjsku politiku parlamentarne frakcije CDU-CSU (Unije) Jürgen Hardt želi da Erdogan pokaže "da vjeruje u europske vrijednosti, slobodu mišljenja i nezavisnost pravosuđa".

No to približavanje će biti moguće samo ako se njemački državljani, koji se nalaze u turskim zatvorima, puste na slobodu. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova riječ je trenutno o pet osoba.

Banket-bojkot

U petak ujutro će njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, uz sve vojne počasti, primiti turskog predsjednika u dvorcu Bellevueu. Istog dana navečer će se tamo održati i državni banket - o kome se u Njemačkoj vrlo kontroverzno diskutira.

Više visokorangiranih njemačkih političara najavilo je da tamo neće ići. Među njima je i Sevim Dagdelen i Lijeve stranke. "Da se radi samo o dijalogu, mogla se prirediti normalna radna posjeta, bez najviših protokolarnih počasti za predsjednika koji zatvara novinare, drži Nijemce kao taoce, provodi mafijašku politiku u okviru vanjske politike", rekla je Dagdelen za DW. "Zato ovaj crveni tepih s vojnim počastima i državnim banketom smatram posve neprihvatljivim."

I prvi čovjek Liberala Christian Lindner, kako je najavio, držat će se podalje od banketa. No, tamo će se pojaviti jedan od najoštrijih Erdoganovih kritičara u Njemačkoj - Cem Özdemir. Ovaj političar Zelenih tvrdi: "[Erdogan] me mora vidjeti i istrpiti, kao nekoga ko jasno kritizira njegovu autoritarnu politiku".

S druge strane političar Unije Hardt smatra da prijem u Bellevueu nije samo izraz poštovanja Erdogana, već prije svega Turske. "Mislim da je u redu da takvo nešto upriličimo za Erdogana", rekao je Hardt. "On je jedan od naših ključnih partnera, posebno kada je riječ o sigurnosnoj i izbjegličkoj politici".

Kancelarka Merkel neće prisustvovati državnom banketu - kako je potvrdila u ponedjeljak. No, to i nije tako neuobičajeno, jer kancelarka samo u izuzetnim slučajevima prisustvuje takvim prijemima. Međutim, tokom posjete, ona će se dva puta sastati s Erdoganom.

Turska privreda: 'prevelika da bi propala'

Turska ekonomska situacija će tokom Erdoganove posjete Njemačkoj biti ključna tema. Turski predsjednik zastupa tezu da je, kako sam kaže, ekonomija njegove zemlje dovoljno jaka da samostalno prevlada trenutnu krizu. Ipak, slaba valuta, velika inflacija i visoka stopa nezaposlenosti pokazuju nešto sasvim drugo.

No i Njemačka je također zainteresirana za oporavak turske ekonomije. "Do određene mjere je Turska sistemski relevantna, za njemačku vladu je ona ‘prevelika da bi propala‘- barem u to vjeruje predsjednik Erdogan", rekao je Kristian Brakel, stručnjak za Tursku pri Fondaciji Heinrich Böll. "Turska želi odnos koji se zasniva prvenstveno na privrednoj suradnji u zamjenu za suradnju u segmentu sigurnosti, poput primjerice tretmana džihadista koji se vraćaju iz Sirije i Iraka. To je možda i jedina vrsta odnosa koje možemo trenutno imati s Turskom."

Što se mora dogoditi da se poboljšaju ekonomski odnosi između Berlina i Ankare? Jürgen Hardt kaže kako Turska mora osigurati da se njemačke firme ne moraju brinuti za sigurnost svojih lokalnih uposlenika: "[Erdogan] mora prihvatiti da investitori žele pravnu sigurnost i poštivanje ljudskih prava svojih lokalnih suradnika".

"Znamo da je turska privreda krhka i da ima strukturne probleme", rekao je ovaj političar Unije. "Osim toga, sadašnja [ekonomska] kriza je proizvod duboke političke krize u Turskoj, a ako se Turska želi ekonomski oporaviti i nada se podršci iz Njemačke, moramo razgovarati o vladavini prava, a ne samo o privredi."

Opozicija u Turskoj kritična prema posjeti

Uprkos ovakvim mišljenjima, Erdoganovi kritičari u Turskoj ne polažu nadu u to da njemačka vlada ima interes tematizirati stanje ljudskih prava u Turskoj.

"Erdogan posjećuje Njemačku, a istovremeno nogama gazi ljudska prava, i pri tome je dobrodošao u tim uslovima", kaže Garo Paylan iz prokurdske turske stranke HDP. "To normalizira sve što on radi i Turska se prihvaća kao zemlja koja krši ljudska prava. Jedini cilj posjete je da se pokušaju izbjeći konflikti i da se zemlja spasi od kolapsa".

Govor u DITIB-ovoj džamiji u Kölnu

U Njemačkoj živi više od tri milijuna ljudi podrijetlom iz Turske. Njemačko-turska zajednica u ovoj zemlji je pak duboko podijeljena kada je riječ o turskom predsjedniku. Iako su dvije trećine Turaka s pravom glasa na posljednjim izborima glasali za Erdogana, postoji i velika tursko-kurdska dijaspora koja je izuzetno kritički raspoložena prema Erdoganu. A i u Bundestagu mnogi zastupnici koji se ubrajaju u najveće kritičare Erdogana imaju turske korijene, poput Özdemira i Dagdelen.

Turski predsjednik svoju posjetu namjerava završiti u Kölnu. Tamo će održati govor tokom službenog otvaranja velike džamije, čiju izgradnju je financirao turski DITIB. Ova vjerska organizacija pod kontrolom turske države nedavno je bila tema brojnih negativnih medijskih sadržaja u Njemačkoj.

Političarka Ljevice Sevim Dagdelen principijelno je protiv Erdoganove posjete - od državne posjete do govora u džamiji: „Ovo je propagandni nastup Erdogana, koji će on unutrašnjepolitički iskoristiti da ga u Turskoj slave kao velikog državnika. A to mu omogućuje njemačka vlada."