Erdogan u Ateni: nema nade za čuda

U dugoj tradiciji svađa, prijepora i sukoba – uključujući i oružane sukobe između Grčke i Turske, zapravo je Recep Tayyip Erdogan bio prvi predsjednik Turske koji je već 2017. posjetio Grčku nakon Celala Bayara davne 1952. godine. Ali makar se već tom činjenicom to činilo povijesnim susretom, taj prvi dolazak Erdogana u Atenu je bio potpuni promašaj: gotovo odmah nakon što je stupio na tlo Grčke je Erdogan već zametnuo svađu s tadašnjim grčkim predsjednikom Prokopisom Pavlopoulisom o granici te dvije zemlje u Egejskom moru. Isto tako kao što se moglo očekivati, Grci nisu htjeli ni čuti za zahtjev turskog predsjednika da izruče turske časnike koji su pobjegli u susjednu zemlju nakon neuspjelog vojnog udara godinu prije toga.

Nije veliko čudo da je nakon toga nastupilo novo ledeno doba između Ankare i Atene, a sad izgleda kako se Erdogan odlučio na novi pokušaj. Uoči dolaska u Atenu je glasno najavljivao „novo razdoblje“ susjednih zemalja, a prvi put nakon sedam godina će se sastati i grčko-tursko vijeće za suradnju na čijem su čelu Erdogan i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis. No već i po trajanju boravka turskog predsjednika u Grčkoj je mudro biti suzdržan u optimizmu: mediji javljaju kako je predviđen boravak od ravno šest sati.

Duboko međusobno nepovjerenje

Što onda uopće očekivati od dolaska Erdogana u Atenu i od „pozitivne agende“ o kojoj se govori? „Ovisi o tome kako ćete definirati pojam 'pozitivno'“, upozorava Konstantinos Filis iz atenskog Instituta za međunarodne odnose. Prije svega se radi barem otvoriti put za razgovor, umanjiti međusobno nepovjerenje i uspostaviti dobro radno okružje za Erdogana i Mitsotakisa. Grčka televizija javlja i o čak 20 bilateralnih sporazuma koji bi mogli biti potpisani ovog četvrtka jer tu je mnogo pitanja za čije su rješavanje zainteresirane obje strane, od bolje suradnje u gospodarstvu, energetici i turizmu, ali i u politici prema migrantima.

No Filis dodaje kako se uopće ne može očekivati da će Grčka i Turska ovim susretom nadvladati najveća sporna pitanja: „Turska i dalje postavlja jednostrane zahtjeve i teritorijalne aspiracije koje nemaju nikakvu pravnu pozadinu, niti se uopće o njima ozbiljno može razgovarati“, misli grčki politolog.

Kao što je već uobičajeno između Grčke i Turske, nešto dijametralno suprotno možemo čuti od Fuata Aksua, politologa s Tehničkog sveučilišta Yildiz u Istanbulu: „Grčka očekuje da uvijek Turska ispunjava zahtjeve i čini ustupke. Ako će i kod ovog susreta ostati na tome, onda je pravo pomirenje prilično teško.“ On odnose ove dvije zemlje zove „hladnim mirom“ u Egeju: „U Turskoj se Grčka još uvijek smatra nedostojnom povjerenja.“

EU ne, ali Grčka da?

U najboljem slučaju se može očekivati politika malih koraka. Na primjer migracija: prema informacijama UN-a je u prvih osam mjeseci ove godine preko Turske u Grčku došlo 25.500 migranata, više nego dvostruko u odnosu na prošlu godinu. Teoretski su obje zemlje članice NATO-a – što ih nije priječilo da međusobno zarate u šezdesetima prošlog stoljeća – ali su obje sklone dogovoru o strožem nadzoru granica u Egejskom moru.

Osim toga, Grčka i Turska su navodno već suglasne kako bi turskim državljanima trebalo biti lakše doći u Grčku – doduše tek u malograničnom prometu i ograničeno na grčke otoke u istočnom Egejskom moru, ali te bi vize onda vrijedile čitavu godinu. To nije ukidanje viza – što Erdogan uporno i uzaludno traži od Europske unije, ali ipak olakšani ulaz barem u dio Grčke. Jesu li baš Grci spremni pomoći Erdoganu u zahtjevu za ukidanje viza?

Za Konstantinosa Filisa to zvuči moguće: „Sporazum o lakšem dobivanju viza je važan za obje zemlje i ne na kraju, za grčki turizam. A Erdogan će vjerojatno taj dogovor u svojoj zemlji moći prodati kao prvi uspjeh u pregovorima s čitavom Europskom unijom o bezviznom režimu.“

Nema pritiska javnosti

Bivši turski veleposlanik u NATO-u i djelatnik ministarstva vanjskih poslova Fatih Ceylan ukazuje i na povoljan trenutak mogućeg približavanja ove dvije zemlje: i u Grčkoj i u Turskoj su nedavno održani važni izbori tako da nema pritiska javnosti i prepreka za određene ustupke. To smatra pozitivnim, ali ni on nije preveliki optimist: „Problemi koji već duže vremena postoje, ostaju neriješeni.“

Kad je riječ o vizama za turske državljane prilikom ulaska u EU, njegova je procjena kako Bruxelles neće praviti probleme Grčkoj ako bi ona uvodila nekakve posebne propise već i zbog toga što je previše zaokupljen Ukrajinom i ne želi nove napetosti i na granici Grčke i Turske. „Već i zbog toga se pokušava barem u određenim granicama poboljšati odnose između Atene i Ankare“, smatra bivši turski veleposlanik.

No grčki politolog Filis nije siguran, koliko Grčka i čitav EU uopće ima još utjecaja na zbivanja u Turskoj: „Turska se pod Erdoganom sve više udaljavala od Zapada i sad se želi smatrati regionalnom silom koja će sama sve odlučivati.“ No hoće li opet već pri dolasku turskog predsjednika u Atenu početi svađa o starim pitanjima, to ćemo brzo vidjeti.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu