Ekspedicija „Putem vukova“

„Na tom putovanju kroz Karpate zelio bih kao prvo pokazati koliko je lijep taj planinski lanac i prije svega kakva ekololoska raznolikost tamo vlada. Karpati su drugo po velicini planinsko podrucje Europe i imaju najvecu raznolikost vrsta biljaka i zivotinja. Tamo jos ima vukova, medvjeda i risova. Vukovi se ubrajaju u vrstu zivotinja koja prevaljuje najveci put. To moze biti i po tisucu kilometara, bez problema.„ Peter Sürth zeli ih u tome pratiti. Njemacki istrazitelj vukova namjerava hodati dvije i pol tisuce kilometara, na putu vukova poprijeko kroz Europu, kroz sume i brda. Polazna tocka bili su mu rumunjski Karpati, pri ledu i snijegu. Zajedno sa svojim pratiteljima zeli putovati kroz Ukrajinu, Slovacku i Poljsku i u toku cetiri mjeseca konacno doci do njemacke pokrajine Saske. Do tamo su naime u medjuvremenu dosli i vukovi. Od kada su granice u Istocnoj Europi otvorene i od kada je divljac bolje zasticena, vukovi, risovi i medvjedi se sire. Gdje se tocno zadrzavaju, to Peter Sürth zeli ustanoviti na svom putovanju. „Trazim tragove vukova, medvjeda i risova, znaci tragove u snijegu, tragove u tlu ili tragove grebanja drveca. Izmetine divljaci, ako su svjeze mogu posluziti u svrhu genetickog istrazivanja.“

Peter Sürth je godinama u Istocnoj Europi istrazivao divljac, osobito u usamljenim sumama rumunjskih Karpata. Vuk je postao njegova najdraza zivotinja: „Socijalni sustav vukova toliko je slican ljudskom, a to je vrlo zanimljivo. Na pocetku sam i ja mislio, moram biti jako oprezan, no u medjuvremenu sam se toliko cesto dosuljao u blizinu krda vukova, da je i po pet vukova znalo proci pored meine u udaljenosti manjoj od 50 metara. Jednom sam se duze zadrzao u blizini krda vukova i jedan se vuk pojavio na samo 25 metara udaljenosti od meine i pogledao me direktno u oci. Ne bojim se vukova.“

Smatra s da u Europi ima oko 12.000 vukova, oko cetvrtina tog broja, samo u Rumunjskoj. Nisu svi zbog toga sretni. Vuk, kao zla zivotinja iz bajki, mnogima utjerava strah. Pastiri strahuju za svoje ovce, lovci ich zele ubijati. Na svom putovanju Peter Sürth predstavlja brojne projekte zastite prirode, koji bi trebali biti reklama za bolji suzivot covjeka i prirode, kojoj pripadaju i grabezljive zvjeri. Plasljivi i oprezni vukove nisu gotovo nikad opasni za ljude, objasnio je njemacki istrazivac vukova ucenicima koji su ga ispratili u nacionalnom parku „Königstein“ u juznim Karpatima na njegov dugi put. „Mi smo reporterke za skolski list, kazu Kristina i Claudia iz sedmog razreda skole iz susjednog mejsta. One su upravo intervijuirale njemackog istrazivaca vukova. I mi zelimo da se vukove zastiti, kaze Kristina. Ne,nije ju strah vukova , ona je naucila da su oni agresivni samo ako im se nesto nazao ucini. To je naravno, vazno - kaze P. Sürth. „I ja zelim pokazati da vuk nije opasan. Mi cemo cetiri mjeseca spavati vani, u blizini vukova. Pokusat cu ih pozvati imitiranjem njihovog zavijanja. Nadam se da ce se ponekad odazvati. Za vrijeme putovanja sigurno ce biti tesko vidjeti vukove, dok ce nas oni sigurno cijelo vrijeme drzati na oku.“