DW: Pustite novinare na slobodu

DW je Nagradu za slobodu govora (Freedom of Speech Award) dodijelio više od deset novinara za njihovo izvještavanje o korona-krizi. Novinarke i novinari s četiri kontinenta su nagrađeni zbog rada u teškim okolnostima kako bi uspjeli objaviti neovisne informacije o koronavirusu i njegovom širenju.

„U vremenu globalne zdravstvene krize novinarstvo ima ključnu ulogu i svaki novinar nosi ogromnu odgovornost", kazao je ravnatelj DW-a Peter Limbourg tijekom objavljivanja imena dobitnika nagrada u Berlinu. „Svaki građanin ima pravo na činjenicama potkrijepljene informacije. Svaki oblik cenzure može stajati života! Pokušaji da se kriminalizira izvještavanje o aktualnoj situaciji jasno krše slobodu mišljenja", naglasio je Limbourg.

Nadam se da vlasti viće neće zatvarati novinare

Među dobitnicima je i Ana Lalić, novinarka iz Srbije koja je pritvorena na dva dana nakon što je objavila članak o manjku medicinske opreme u Novom Sadu.  U izjavi za DW kaže kako ju nagrada ohrabruje jer pritisci na nju ne prestaju. „Vjerujem da sam i iz pritvora bila oslobođena isključivo zbog kolegijalnosti i solidarnosti, ne samo u Srbiji nego u cijeloj Europi. Takva podrška je svojevrstan štit. Daje mi uverenje da ovaj posao ima smisla, da istina na kraju mora doći na vidjelo koliko god je pritvarali. Nadam se da je vlast naučila lekciju, da niti jedan novinar više neće biti uhapšen u Srbiji samo zato što radi svoj posao jer smo im pokazali da to nećemo dozvoliti“, rekla je Ana Lalić.
Na listi nagrađenih je i slovenski istraživački novinar Blaž Zgaga koji se zbog svog pisanja našao na udaru vlasti a primio je i anonimne prijetnje smrću. 

Napadnuti, ugroženi, uhićeni

Povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet je u video-poruci nagrađenima poručila da su široj javnosti nužne „potpune i točne informacije o pandemiji i da javnost mora biti uključena u donošenja odluka u njezino ime". „Šokantno" je, rekla je ona, da se „novinare napada, da im se prijeti, da ih se uhićuje, da ih se optužuje zbog lažnih prekršaja ili čak nestaju jer su izvještavali o pandemiji".

Novinarske organizacije se žale na masivna ograničenja slobode medija tijekom pandemije covida 19. „U svim dijelovima svijeta autoritarni režimi ne mogu se oduprijeti tomu da ovu jedinstvenu krizu iskoriste kako bi kontrolirali ili pojačali kontrolu državnih medija, kao i državnu cenzuru", piše na portalu Reportera bez granica. Međunarodni institut za medije dokumentirao je više od 150 povreda slobode medija u brojnim zemljama (zaključno s 29. travnja). Institut je zabilježio slučajeve poput cenzure, ograničenja pristupa informacijama, ali prije svega uhićenja novinara i napade na novinare, kako verbalne tako i fizičke.

„Ne bojim se smrti"

Posebno je teška situacija za novinare u zemljama u kojima je sloboda medija ionako ograničena. Kao na primjer u Kini u kojoj je u prosincu 2019. otkriven virus. Cijeli svijet je u korona-krizi mogao osjetiti „efekt totalne kineske kontrole izvještavanja", analiziraju Reporteri bez granica. Na rang-listi ograničenja sloboda medija ova zemlja je na četvrtom mjestu s dna ljestvice. Iza nje su još samo Eritreja, Turkmenistan i Sjeverna Koreja.

Na naslovnice svjetskih medija su prije svih dospjele informacije o više nestalih kineskih novinara, čiji je nestanak povezan s pandemijom. Odvjetnik Čen Kiuši javnost je informirao preko Twittera i YouTubea iz milijunskoga grada u karanteni Wuhana, prije nego što je 6. veljače nestao. „Bojim se. Ispred mene je bolest, a iza mene kineska policija i pravosuđe", rekao je Čen u jednom postu na YouTubeu malo prije nestanka. „Ali, dok god živim izvještavat ću i samo prosljeđivati ono što sam vidio i čuo. Ne bojim se smrti. Komunistička partijo, misliš li da te se bojim?" - govorio je u video-clipu koji je pregledalo više od tri milijuna osoba. A da se nije plašio Komunističke partije ovaj odvjetnik je pokazao 2019. kada je izvještavao o prosvjedima u Hongkongu.

I poduzetnik Fang Bin postavljao je videe i uživo izvještavao o situaciji u svom rodnom gradu Wuhanu, ali i on je nestao. Jedan od njegovih najpoznatijih video-snimaka prikazao je vreće s leševima na kamionu ispred bolnice. Fang je početkom veljače javio da mu je policija konfiscirala laptop. Također i da je bio saslušavan. Od 9. veljače mu se gubi svaki trag.

Represija se, međutim, nastavlja. Od 19. travnja nestalo je troje kineskih aktivista, koji su radili na jednom projektu protiv cenzure.

Prijetnje s najviše instance

Slučaj Jelene Milašine iz Rusije izazvao je uzbuđenje širom svijeta. Međunarodno nagrađivana novinarka od 1996. piše za Novu gazetu. Sada je ova novinarka pod nadzorom Ramzana Kadirova, čečenskog moćnika, zbog izvještavanja o korona-krizi u ruskoj autonomnoj oblasti Čečenskoj Republici. Sredinom travnja Milašina je pisala kako građani sa simptomima covida 19 ne idu na liječenje zbog straha od represalija. Dan kasnije Kadirov je u video-poruci preko društvenih mreža pozvao tajnu službu Rusije da zaustavi „ove neljude koji pišu i provociraju moj narod". Ako vlast želi da „mi počinimo zločin i postanemo zločinci, onda neka to tako i kaže", rekao je Kadirov. Organizacije za zaštitu ljudskih prava su poruku okarakterizirale kao prijetnje ubojstvom Milašine.

Na prijetnje su reagirali povjerenica njemačke vlade za ljudska prava Bärbel Kofler, kao i francuski veleposlanik za ljudska prava Francois Croquette. Oni su zahtijevali od Rusije da se pozabavi prijetnjama upućenim Milašini. „Prijetnje obnašatelja državnih funkcija su u potpunosti neprihvatljive i protivne svakom vidu pravne države", stoji u zajedničkom priopćenju.

Milašina, koja već godinama istražuje o povredama ljudskih prava i korupciji u Čečeniji, početkom veljače je bila pretučena u jednom hotelu u glavnom gradu Groznom.

12 dana zatvora

Za venezuelskog novinara Darvinsona Rohasa je izvještavanje o covidu 19 imalo drastične posljedice. Ovaj 25-godišnjak objavljuje informacije o koronavirusu na svom profilu na Twitteru. 21. ožujka su ga u njegovom stanu, u glavnom gradu Caracasu, uhitile specijalne postrojbe FEAS-a. Rohas je na Twitteru napisao da su snage sigurnosti bile dobile anonimno upozorenje o jednom slučaju koronavirusa. No, prema podacima Amnesty Internationala, njega je kasnije policija ispitivala o izvorima objavljenih brojki slučajeva koronavirusa.

Rohas je pušten nakon 12 dana zatvora uz kauciju i optužen je za „širenje mržnje" i „poticanje na kaznena djela". Amnesty je optužbe nazvao „politički motiviranim". To je samo „pokušaj da se izvrši pritisak na Rohasa zbog njegovog izvještavanja o pandemiji u Venezueli".

Reporteri bez granica su od 2017. zabilježili rekordan broj proizvoljnih uhićenja i nasilja prema novinarima od strane policije i tajne službe ove južnoameričke države.

DW zahtijeva puštanje na slobodu novinara

„Mi ističemo sve naše kolegice i kolege, koji u ovim teškim vremenima nasilno bivaju spriječeni da obavljaju svoj posao", naglasio je Peter Limbourg, intendant DW-a u Berlinu. „DW zahtijeva da svi novinari širom svijeta, koji su uhićeni zbog izvještavanja o korona-krizi, budu odmah pušteni na slobodu."

Freedom of Speech Award se dodjeljuje od 2015. inicijativama ili osobama, koje se na izuzetan način zalažu za ljudska prava i slobodu mišljenja. Dosadašnji dobitnici nagrade su, između ostalih, saudijski bloger Raif Badavi, Udruga izvjestitelja iz Bijele kuće i meksička novinarka i autorica Anabel Hernandez.

Dodjela nagrade je obično predstavljala vrhunac Global Media Foruma koji se održava u Bonnu. Međutim, zbog pandemije koronavirusom konferencija će se ove godine održati virtualno.