1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dvije Indijanke u američkom Kongresu

Maya Shwayder
3. siječnja 2019

Sharice Davids i Deb Haaland su prve dvije predstavnice američkih starosjedilaca, Indijanaca, koje su osvojile zastupnička mjesta u američkom Kongresu. Od njih se očekuje jako puno - možda i previše.

https://p.dw.com/p/3AuXz
Washington Capitol Neue Kongress Mitglieder
Novi članovi američkog Kongresa - među njima i dvije predstavice prastanovnikaFoto: picture-alliance/newscom/K. Dietsch

Američki prastanovnici - Indijanci - jedva da su dosada u povijesti Sjedinjenih Američkih Država bili zastupljeni u parlamentarnom životu. Oni pripadaju među najzapostavljenije i najmarginaliziranije etničke grupe u zemlji. Na saveznoj razini su sada po prvi puta u redovima Kongresa dvije zastupnice koje se otvoreno pozivaju na svoje indigeno podrijetlo. U Senatu ni ovaj put nema niti jedne takve osobe.

Sharice Davids i Deb Haaland su se upisale u povijesne knjige kada su na takozvanim međuizborima u studenom izabrane kao zastupnice u Kongresu. One su dio općeg vala žena koje su se na tim izborima uopće kandidirale i koje su pobijedile. Američki mediji već su pronašli i naziv za taj novi trend - oni govore o "ružičastom valu".

"Tijekom izborne noći ja sam strepila zajedno s njima", kaže Ruth Buffalo. Ona je podrijetlom iz plemena Mandana, Hidatsa i Arikara Nation iz Sjeverne Dakote - i također je dio tog ružičastog vala. Kao prva predstavnica američkih prastanovnika ona je izabrana u parlament svoje savezne države, kao predstavnica Demokratske stranke ona je pobijedila republikanskog suparnika koji je dosad obnašao tu funkciju. "To da smo mi izabrane i da smo sada na istoj razini kao i predstavnici vlade je vrlo važno i vrlo uzbudljivo", raduje se Buffalo.

Sharice Davids
Sharice Davis - velika, možda prevelika očekivanjaFoto: picture-alliance/dpa/AP/C.E. Braley

"Sjedinjene Države postoje već više od 200 godina, ali prastanovnici su još puno ranije bili tu. A sada napokon dobivamo naše prve dvije zastupnice u saveznom Kongresu", zadovoljno konstatira 29-godišnja Samantha Nephew, aktivistica za prava starosjedilaca i učiteljica iz grada Buffala u saveznoj državi New York.

Nephew pripada plemenu Seneca Nation i neko je vrijeme i sama razmišljala o kandidaturi za neku političku funkciju. "Od toga još nisam definitivno odustala", kaže ona. "A posebno je lijepo da su sada tamo zastupljene žene koje izgledaju jednako kao ja ili moje sestre", komentira Nephew izborne pobjede Sharice Davids i Deb Haaland.

Priča puna nasilja

Indigene žene su često žrtve nasilja i marginalizacije. Prema navodima Američke unije za ljudska prava ACLU je u Sjedinjenim Državama od 2010. ubijeno ili oteto najmanje 500 žena indijanskog podrijetla. A tu se radi samo o slučajevima koji su poznati. "Tu nema stvarne pravednosti", kaže Nephew. "Kada na njih nitko ne obraća pozornost, one naprosto ostaju nezamijećene."

Deb Haaland
Deb Haaland - već i sam izbor za Kongres je veliki korak naprijedFoto: picture-alliance/AP Photo/J. Labreche

Američki starosjedioci i Inuiti iz Aljaske (ranije nazivani Eskimima) su male etničke grupe. Tijekom povijesti oni su redovno bili protjerivani iz zemlje koju su nastanjivali, mnogi su padali u ropstvo ili su bili ubijeni. Osim svega su im stalno kršena prava, primjerice neispunjenjem obveza naspram njih na koje se ugovorima obvezala američka vlada.

Do danas se, kaže Nephew, politički interesi pojedinih plemena ili svi paušalno izjednačavaju, ili ih se naprosto ignorira. U toj situaciji je pravo čudo da se prastanovnici uopće odlučuju za angažman u američkoj politici. Za vrijeme međuizbora ona je srela dosta predstavnika prastanovnika koji su joj rekli da se baš zbog toga svega i ne žele politički angažirati. "Ali bez obzira na svu nekorektnost Vlade, nakon svih nepravdi koje su učinjene mom narodu i mojim precima - na kraju posljedice te politike pogađaju mene. Ja ovaj sustav ne volim, ali svejedno ja tu moram živjeti."

"Plemena su naučila nositi se s tim sustavom", kaže Mark Carter, odvjetnik na Institutu za rasnu pravednost ACLU, i sam potomak Indijanaca iz plemena Potawatomi iz Oklahome. Carter je dobar prijatelj sa Sharice Davids, za vrijeme studija prava dijelili su zajednički stan. "Mislim da plemena polako shvaćaju kako da postojeći pravni sustav iskoriste za sebe i kako da utječu u svom interesu pozitivno na Vladu."

Zabrinutost zbog velikih očekivanja

Haaland i Davids će morati pronaći pravu ravnotežu između svog mandata kao predstavnice svoje savezne države s jedne strane, i očekivanja s druge strane da na neki način reprezentiraju sve prastanovnike u Sjedinjenim Državama. Politička agenda potomaka indijanaca prostire se od pitanja zaštite okoliša, do problema nasilja nad ženama.

USA | Proteste gegen den Bau der Oil-Pipeline in North Dakota
Zaštita okoliša je važna tema za starosjedioce: prosvjed protiv izgradnje naftovoda u Sjevernoj DakotiFoto: REUTERS/S. Keith

No Mark Carter upozorava da ne treba imati prevelika očekivanja kada se radi o tome, što Haaland i Davids doista mogu postići za poboljšanje položaja starosjedilaca. On zna da je Sharice Davids vrlo angažirana u borbi za prava manjina, ali ne očekuje od nje čuda u parlamentu. "Kongres je vrlo složen i ne treba polaziti od toga da će se teme koje se tiču starosjedilaca odjednom naći u središtu pozornosti ili da će samo tako proći na glasanju. Ali ja sam uvjeren da će se glas obiju zastupnica u tom tijelu jasno čuti", kaže Carter.

"Kada sam ja odrastala, nismo imali nikakve predstavnike", objašnjava Ruth Buffalo. "Ja sam žena indigenog podrijetla, odrasla sam u rezervatu. A sada sam doživjela da su dvije žene sa sličnom pozadinom izabrane u Kongres. To je fenomenalno!

I za Samanthu Nephew je već i sama činjenica, da ove dvije zastupnice sjede u Kongresu veliki napredak. "One će teme i postojanje starosjedilaca držati u javnosti i skretati pozornost na teme koje su za nas relevantne. Uz pomoć ovakvih žena će se starosjedioci moći bolje i lakše integrirani u američko društvo", uvjerena je ova aktivistica za zaštitu ljudskih prava.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android