1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dodik uvodi mađarski: jezični patriotizam s 18 padeža

12. listopada 2023

Nakon kineskog i ruskog, Republika Srpska u škole i na fakultete uvodi i mađarski jezik. Rezultat je to „razvoja suradnje RS-a i Mađarske“, tvrdi Milorad Dodik. No mnogi su skeptični.

https://p.dw.com/p/4XRGK
Milorad Dodik i Viktor Orban u Banjoj Luci u studenome 2021.
Srdačan susret: Milorad Dodik i Viktor Orban u Banjoj Luci u studenome 2021.Foto: Dragan Maksimovic/DW

Intenziviranje političke i gospodarske suradnje između Mađarske i Republike Srpske, koju u zadnje vrijeme potenciraju predsjednik RS-a Milorad Dodik i premijer Mađarske Viktor Orban, sada dobiva i kulturni aspekt. Iako u cijeloj BiH ima svega oko 350 Mađara od čega ni polovica ne živi u RS-u, mađarski jezik će se uskoro naći u nastavom planu i programu škola, ali i fakulteta. Bar tako kažu čelni ljudi ovog entiteta.

„Razgovarali smo o tome da bismo u budućnosti mogli i trebali voditi politike kako bi što više integrirali naše privrede, dogovarali smo da se na eksperimentalnom nivou u desetak škola u sljedećoj školskoj godini i na fakultetima uključe mađarski profesori da vidimo interes djece za učenje mađarskog jezika“, rekao je Dodik nakon nedavnog susreta s Orbanom. Tom prilikom je također izrazio zahvalnost Mađarskoj koja je spremna zamijeniti projekte koje je Njemačka nedavno otkazala u vrijednosti od oko 100 milijuna eura.

Kineski, ruski...

„Razumijemo potrebu da mađarska Vlada vodi računa o svojoj zajednici izvan Mađarske. Mi vidimo da u Ukrajini postoji potpuno ignoriranje mađarske nacionalne zajednice i njenog identiteta, da postoji urušavanje svih ranije stečenih prava mađarskog stanovništva, čak ukidanje škola. Čuli smo da je u jednoj školi, gdje su sva djeca mađarska, ukrajinska Vlada zabranila da pjevaju mađarske pjesme. E, to nije put ka Europi", istakao je Dodik.

Viktor Orban i Milorad Dodik u Banjoj Luci u lipnju 2023.
Dodik i Orban rade na intenziviranju političke i gospodarske suradnje između Mađarske i Republike Srpske (Banja Luka, 22.6.2023.)Foto: Dragan Maksimović/DW

Stvaranje poliglotskog društva na jezičnim temeljima koje nemaju dodirnih točaka otvara i pitanje mogućnosti da se ne radi samo o učenju jezika, već i o drugim razlozima, kao što je to bio slučaj nedavno s ruskim jezikom. Prema analizi Ministarstva prosvjete u vladi RS-a, raste interes učenika za ruski jezik, te je on ponuđen kao drugi strani jezik od ove godine. Iako nije dio službenog nastavnog plana i programa, kineski jezik također je prisutan u Banjoj Luci kroz Konfucijev institut, otvoren prije pet godina.

Ipak, mađarski jezik makar za sada, novost je i stanovnicima grada na Vrbasu.

„Što, mađarski? U škole. Svašta. Pa ne mogu sačuvati srpski jezik, a bave se glupostima. Doduše, tko zna, možda opet dođu Mađari, pa kao prije sto godina osjetimo malo napretka“, kaže Dušan iz Banje Luke. 

Politički prioriteti

Neozbiljan pristup potrebama u pogledu učenja jezika može dovesti do još većeg problema, smatra nekadašnji profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Miodrag Živanović. Danas se, kaže on, kroz nastavne programe olako i neodgovorno pristupa važnom pitanju očuvanja jezika.

nekadašnji profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Miodrag Živanović
Nekadašnji profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Miodrag ŽivanovićFoto: DW/Samir Huseinovic.

„Teško će biti očuvati jezike ako se, pored odlaska stanovništva, nastavi s ovakvom politikom. Ukoliko se budu koristili dnevno-politički interesi neće se napraviti ništa i počet ćemo gubiti ovdašnju kulturu. Ne kažem da nove jezike ne treba uvoditi, ali tek kada se prioritet dade našim jezicima“, smatra Živanović.

Nekadašnja članica Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentu BiH i bivša članica Upravnog odbora udruženja Mađara Eva Pašić Juhas smatra da uvođenje mađarskog jezika ima smisla samo na fakultetima, iako s druge strane to može pozitivno utjecati na turistički razvoj s jedne i sa druge strane. Zakon o dvojnom državljanstvu, koji je u Mađarskoj stupio na snagu 2011. godine, otvorio je vrata svima čiji su preci živjeli na teritoriju nekadašnje Austro-Ugarske. Neophodno je poznavanje osnova mađarskog jezika, uz dokaz da su preci rođeni na teritoriju Austro-Ugarske do 1921. godine.

„Od kada je donesen zakon da se može dobiti državljanstvo Mađarske uz usmeni intervju u konzularnim predstavništvima, od tada je više ljudi u Banjoj Luci počelo učiti mađarski jezik i dobili su državljanstvo“, kaže Pašić Juhas.

Ramiz Salkić
Zastupnik Ramiz Salkić: otkloniti "diskriminaciju bosanskog jezika"Foto: DW/D. Maksimovic

Borba za jezik

Jedan od najkompleksnijih jezika u Europi podijelio je i mađarske lingviste pa tako po jednima mađarski jezik ima 18 padeža, dok drugi smatraju da padeži ne postoje već samo sufiksi koji se pogrešno interpretiraju kao padeži. Inače, ovaj jezik ima 14 samoglasnika i 26 suglasnika.

U trenutku najave uvođenja mađarskog jezika stiže i zahtjev političkih predstavnika Bošnjaka u Republici Srpskoj, koji su u Narodnu skupštinu RS-a uputili Nacrt zakona o službenoj upotrebi službenih jezika u BiH. Zastupnik Ramiz Salkić kaže da na ovaj način žele otkloniti "diskriminaciju bosanskog jezika" s kojom su, kako kaže, suočeni Bošnjaci u RS-u. Ustav RS-a u članku 7. definirao je da su „službeni jezici Republike Srpske jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda“.  "Jedino u ovom entitetu imamo negiranje postojanja bosanskog jezika kao službenog jezika. Posebno kada mnogi jezici ulaze u obrazovni sistem iz političkih razloga", kaže Salkić i zaključuje:

„Dobro je znati deset jezika. Bolje nego devet. A bolje i 11 nego deset. Koliko će ljudi u ovom entitetu naučiti mađarski, kineski, ruski, vjerojatno i turski i azerbajdžanski....gdje god Milorad Dodik bude vidio neki svoj osobni interes, on će tim ljudima obećati da će uvesti taj jezik i to je kao dokaz tog nekog patriotizma."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu