1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Die Welt" o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu

20. srpnja 2017

Autori komentara su obično nepristrane ličnosti, no njemački list „Die Welt“ je pozvao predsjednika slovenskog parlamenta Milana Brgleza da napiše komentar o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske.

https://p.dw.com/p/2gqoS
Kroatien/Slowenien - Piranbucht, die Grenze zwischen Kroatien und Slowenien
Foto: DW/D. Romac

Na početku komentara pod naslovom „Granice: pravo ili prisila?" predsjednik slovenskog parlamenta ističe važnost pravnog načela obveze poštivanja ugovora koje vrijedi kako u europskom tako i u nacionalnim pravima država članica EU-a. Iz toga, kao i iz potpisanog sporazuma o arbitraži, Milan Brglez izvodi obvezu provedbe sudske odluke koja vrijedi za obje strane i pojašnjava: „Ta obveza ne bi vrijedila samo onda kada bi arbitražni sud prekoračio svoje nadležnosti dobivene sporazumom o arbitraži ili ako ne bi ispunio svoj mandat. Ali to nije slučaj." 

Što se tiče odbijanja Hrvatske da prihvati odluku suda, Brglez smatra da je isključivo arbitražni sud nadležan za odbijanje hrvatskih argumenata za napuštanje arbitraže te navodi da „slovenske povrede nisu bile tako teške da bi učinile sporazum ništavnim ili nepovratno kompromitirale arbitražni postupak“.

Türkei Ankara Rede Jahrestag Putschversuch
Turski predsjednik Erdogan optužio je aktiviste za povezanost s prošlogodišnjim pučemFoto: Reuters/Turkish Presidency

„Osim toga se mora uzeti u obzir i neposredna povezanost između sklapanja sporazuma o arbitraži i ratifikacije hrvatskog sporazuma o članstvu u EU-u, koji se u pojedinim točkama izričito poziva na konačnu arbitražnu odluku. I zato je danas provedba te presude odlučujući test za snagu i opstanak slovenskog i hrvatskog pravnog poretka, pravnog poretka EU-a te međunarodnog prava kao zamjene za samovoljnu ucjenu“, zaključuje Milan Brglez, gost komentator lista „Die Welt“.

„Ne treba prekinuti sve odnose s Turskom"

No glavna tema u njemačkom tisku danas su odnosi Turske i Njemačke, koji su se dodatno zakomplicirali uhićenjem šestoro aktivista za ljudska prava u Istanbulu, među kojima je i jedan njemački državljanin. Njih se sumnjiči za podržavanje „naoružane terorističke organizacije“.

"Tageszeitung" iz Berlina smatra da tu ništa neće ići bez sankcija: „Erdoganova slaba točka je tursko gospodarstvo – tu treba gađati. Trenutno se ne smiju voditi pregovori o proširenju carinske unije i ne samo to – krajnje je vrijeme da se razmotre i gospodarske sankcije. Upozorenje da se ne putuje u Tursku bilo bi dobar početak, a obustava isporuke oružja i vojne opreme bi ionako trebala biti sama po sebi razumljiva. Njemačka Vlada ima veliki problem s vjerodostojnošću ako nije spremna na to."

Komentator lista "Frankfurter Allgemeine Zeitung" također smatra da nešto treba poduzeti, ali s mjerom. Najprije, piše, mogu se ukinuti financijska sredstva koja Turska dobiva za pripremu članstva u Europskoj uniji. Perspektiva tog članstva je ionako, ističe autor, „oduvijek bila iluzija, a ovih dana je i definitivno umrla. Ali o jednom treba voditi računa: ne treba prekinuti sve odnose s Turskom. A ako do toga i dođe, Njemačka ne treba biti zemlja koja takav raskid inicira."

"Süddeutsche Zeitung" iz Münchena komentira suzdržane reakcije NATO-a na nesuglasice između Berlina i Ankare, kao i na događaje u Turskoj te pojašnjava: „NATO-u više treba Turska nego obratno, već i zbog samog geostrateškog položaja zemlje. Turska je most prema Aziji i islamskom svijetu. A tu je i zajednička granica sa žarištima u Siriji i Iraku. U svijetu koji ključa NATO po svaku cijenu želi zadržati Tursku u svom klubu – a ne da je slučajno otjera u naručje Moskvi."

Priredili: Andrea Jung-Grimm/Nemanja Rujević