Crkvene banke okreću milijarde

U Njemačkoj ima gotovo 3.000 banaka. Od velikih banaka preko privatnih banaka i štedionica do zadružnih banaka kao što su Volksbank ili Raiffeisenbank. Ali, ima i banaka za koje čovjek ne bi očekivao da se u današnje vrijeme bave novčarskim uslugama. Postoje dvije banke koje pripadaju evangeličkoj crkvi i pet koje pripadaju katoličkoj crkvi. I one okreću milijarde eura.

Evangelička banka Bank für Kirche und Diakonie (KD Bank) sa sjedištem u Dortmundu raspolaže kapitalom od oko sedam milijardi eura i pripada među najveće zadružne banke u Njemačkoj. Katolička banka Bank im Bistum Essen (BiB) raspolaže kapitalom od oko 6,5 milijardi eura.

Ako čovjek želi otvoriti račun u nekoj od tih banaka ne mora se izjašnjavati o svojoj vjerskoj pripadnosti. Jer, i KD Bank i BiB su univerzalne banke koje nude usluge privatnim osobama, od kredita za kupovinu automobila do financiranja kupovine nekretnine.

Začetak u 1920-ima

KD Bank je kao i većina drugih crkvenih banaka osnovana 1920-ih godina kao zadruga za financiranje crkvenih i karitativnih ustanova.

„Naš utemeljitelj, teolog Martin Niemöller, htio je graditi dječji vrtić, ali od štedionica i banaka nije mogao dobiti kredit za tu svrhu", pripovijeda Ekkehard Thiesler, predsjednik Uprave KD Banka.

Od njezinog osnutka težište djelovanja banke se nije promijenilo, kaže Thiesler: kreditiranje projekata Crkve i Diakonije. Pritom se radi o socijalnim stanovima, bolnicama, dječjim vrtićima i školama. „Rado financiramo i socijalne i ekološke projekte. Za to smo izdvojili kredite u visini od oko tri milijarde eura."

Kao primjer Thiesler navodi izgradnju jedne kuće za pomoć mladima u evangeličkom dekanatu München. Osim toga KG Bank kreditira izgradnju socijalnih stanova i sanaciju starih zgrada kako bi stariji ljudi koji tamo dugo žive mogli tu ostati stanovati i u svojoj starosti.

Uvjeti kredita često povoljniji

Naravno da Crkve mogu dobiti kredite za financiranje svojih projekata i kod poslovnih banaka, kaže Stephan Paul, profesor za financije i kreditiranje na Ruhrskom sveučilištu u Bochumu.

Ali, crkvene banke na tom području imaju određene prednosti, kaže on, jer su one oduvijek investirale u „gradnju i održavanje, modernizaciju i proširenje tih zgrada i na tom području im je težište". Uz to su uvjeti kod crkvenih banaka često povoljniji nego kod velikih banaka.

Naravno da ni crkvene banke ne poklanjaju novac. Ali, kod zadružnih banaka se ne radi o maksimiranju profita, kaže Thiesler, nego o poticaju socijalnih projekata. Pritom se nastoji uspostaviti dugoročne odnose s klijentima, i to kroz korektne i povoljne uvjete, kaže Thiesler.

Kad banke daju povoljne uvjete, to ne ide na njihovu štetu. U tom smislu se crkvene banke ne razlikuju od poslovnih banaka. Tako je KD Bank sa svojih 250 zaposlenika u prošloj godini ostvario čistu dobit od 11,8 milijuna eura.

Vlasnicima to donosi dividendu od oko četiri posto. Većinu vlasničkih udjela drže članovi crkvenih institucija.

Za usporedbu: štedionica Sparkasse Dortmund s oko 1.250 zaposlenika i oko 300.000 klijenata ostvarila je dobit od oko osam milijuna eura.

Pretvaranje u univerzalnu banku

Pored uobičajenih klijenata iz Crkve i Diakonije KD Bank u međuvremenu ima i oko 28.000 privatnih klijenata, koji su često poslom ili kroz volonterski rad povezani s Crkvom ili Diakonijom.

Udio privatnih klijenata u bilanci banke u međuvremenu iznosi oko 10 posto. Financijski stručnjak Stephan Paul nije iznenađen trendom da klijenti koriste crkvene banke kao univerzalne. „Brojni klijenti cijene kad sve usluge dobiju od jedne banke, ne žele da kupovinu kuće financira jedna, kupovinu automobila druga banka." Osim toga kamate koje crkvene banke nude svojim klijentima za štednju po viđenju ili oročenu štednju nisu ništa lošije nego kod velikih poslovnih banaka ili štedionica.

To vrijedi i za katoličku zadružnu banku BiB, Bank im Bistum Essen. I ovdje je težište na financiranju socijalnih ustanova, od njege starijih i nemoćnih do bolnica.

BiB zapošljava gotovo 180 suradnika i ima bilancu od 6,5 milijardi eura. To je novac kojim BiB želi nešto pokrenuti, kaže predsjednik Uprave Peter Güllmann. „Mi smo crkvena banka koja s 4,5 milijarde eura ima jedan od najvećih kreditnih portfolia."

U socijalno-ekološku poslovnu politiku pripada i fond kojim se širom svijeta financiraju mikrokreditni instituti koji u zemljama u razvoju ljudima stavljaju na raspolaganje mikrokredite. „Našim fondom za mikrokredite financiramo ukupno više od 750.000 ljudi diljem svijeta."

Okretanje privatnim klijentima

U usporedbi s velikim bankama kao što je Deutsche Bank crkvene banke izgledaju kao patuljci. Deutsche Bank je 2023. godine imao više od 90.000 zaposlenih i bilancu od 1.300 milijardi eura.

Ali, crkvene banke ostavljaju dojam da mogu osobito uskladiti novac i etiku. Presudno je i za crkvene banke da poslovanje bude pozitivno. Tako je BiB prošle godine dobio 1.500 novih privatnih klijenata, a ta tendencija je u porastu.

Gotovo 15 posto poslovnog volumena otpada na privatne klijente, kaže šef Uprave Güllmann. „Privatni klijenti su važna ciljna skupina za banku koja je orijentirana socijalno-ekološki. Mi nismo banka koja se koncentrira samo na institucije nego želi biti prisutna i među širokim slojevima društva."

A prisutnost u društvu znači i financiranje konzumnih kredita i kredita za nekretnine. Da bankari BiB-a dobro znaju svoj posao vidi se iz bilance prošle godine. Nakon odbitka svih poreza čista zarada je iznosila više od 30 milijuna eura.

Ni povoljni krediti za crkvene ustanove ne daju se bez zarade. Tako je dividenda za članove crkvene zadružne banke povećana na 3,5 posto. „Etika i rendita idu skupa, pristaju jedna uz drugi i pripadaju jedna uz drugu u našoj banci", kaže šef Uprave Güllmann.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.