COP29: dogovorena veća pomoć siromašnijim zemljama

Na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda u Azerbejdžanu postignut je dogovor o značajnom povećanju klimatske pomoći siromašnijim državama. Do 2035. trebalo bi se godišnje osigurati najmanje 1,3 bilijuna američkih dolara (trenutno oko 1,25 bilijuna eura), od čega će 300 milijardi dolara dolaziti prije svega iz industrijskih zemalja.

Ova sredstva bi trebala pomoći zemljama u razvoju u financiranju mjere zaštite klime i prilagode se katastrofalnim posljedicama globalnog zatopljenja, poput češćih suša, oluja i poplava.

Malo konkretnih obveza

Da bi se prikupilo 1,3 bilijuna dolara godišnje, dogovor predviđa da multilateralne razvojne banke značajno povećaju izdavanje kredita ili da siromašnim državama otpišu dugove. Javni i bankarski novac trebao bi pokrenuti i velike privatne investicije, koje će se također računati kao financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Osim toga, treba poticati i druge zemlje donatore da sudjeluju u ovom procesu.

Međutim, kritičari ističu da je apel previše neodređen i da nitko konkretno nije odgovoran za ostvarenje ovog globalnog cilja. Na primjer, Njemačka, kao ni ostale države, ovim dogovorom nije obvezana na izdvajanje određenog iznosa.

Kompromis je postignut djelimice i zato što je ostalo nejasno kako će se točno prikupiti bilijunski iznosi, što će biti zadatak sljedeće klimatske konferencije u Brazilu.

Konferencija na rubu neuspjeha

Prvobitni prijedlog azerbejdžanskog predsjedništva konferencije predviđao je povećanje sredstava na 250 milijardi dolara godišnje, uz naglasak da industrijske zemlje „preuzmu vodstvo". Ovaj prijedlog su zemlje u razvoju odbile kao nedovoljan. Pored iznosa, smetale su im i nejasne odredbe o tome tko bi bio donator.

Konferencija, koja je produžena za više od 30 sati, nalazila se na rubu neuspjeha. Nekoliko država je, nekoliko sati pred kraj, privremeno napustilo pregovore.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) optužila je Azerbejdžan, kao domaćina, da je u pregovorima ignorirao interese najugroženijih otočkih država, kojima prijeti katastrofa zbog rasta razine mora.