Cjepivom u pomoć turizmu

Počelo je cijepljenje radnika u turističkom sektoru i u Hrvatskoj. Pored još nekih mediteranskih zemalja, npr. Grčke i Izraela, naime, RH je organizirala provedbu vakcinacijske zaštite dijela turističko-industrijskog kadra. Cijepljenje protiv koronavirusa je dobrovoljno, a za sada se odnosi na zaposlene u pravnim osobama i obrtima. Dinamika te akcije će rasti do ljeta, prema najavama, s nizom dodatnih momenata.

„Cilj nam je što veća procijepljenost, uz suzbijanje potencijalnih žarišta epidemije u turističkim destinacijama Hrvatske, te vraćanje povjerenja i osjećaja sigurnosti turista“, poručeno je iz Ministarstva turizma za Deutsche Welle.

Doznajemo tako da se procedura izvodi prijavljivanjem za cijepljenje zainteresiranih radnika njihovim poslodavcima, zatim razvrstavanjem u dvije prioritetne skupine. U prvoj će biti oni koji dolaze u bliži kontakt s turistima, u drugoj oni koji nisu tome direktno izloženi. Slijedit će cijepljenje sezonskih radnika, a paralelno bi se uvodile i neke druge mjere. Procjenjuje se da bi za zaposlene trebao oko 70 tisuća cjepiva, a za radnu snagu kod malih izdavača barem još toliko, kad su posrijedi osobe koje dospijevaju u bliži kontakt s turistima.

Priznaju se i ruska te kineska cjepiva

„Pripremili smo se i za mogućnost uvođenja tzv. Covid-putovnica“, čuli smo u nastavku, „a koje bi uključivale kriterije ulaska u RH kao što su cijepljenost dvjema dozama, negativan PCR-test, kao i antigenski, ili dokaz o preboljenoj zarazi koronavirusom. Pritom će se priznavati i neeuropska cjepiva, primjerice, rusko ili kinesko.“

Uz dogovor o primjeni Covid-putovnica s još 11 EU-članica, RH se priprema za subvencioniranje antigenskih testova za same turiste na licu mjesta. U ovom trenutku je osigurano 20 milijuna kuna za Ministarstvo gospodarstva koje će provesti nabavku i distribuciju testova k regionalnim i lokalnim predstavnicima turističkog sektora.

Sektorsko ministarstvo izražava uvjerenje da će sve to – a zadataka ima podosta – biti izvedeno bez logističkih i drugih problema. Damir Krešić, direktor Instituta za turizam u Zagrebu, rekao nam je da se nada da će tako i biti.

„Neću biti skeptičan, drže se ozbiljno. No ako je cilj slanje poruke da smo odgovorni“, kaže on, „onda nema mjesta za neuspjeh. Neće biti prilike da se organizator izvlači na zapinjanja procedure u djelokrugu neke druge službe, medicinske ili lokalno-upravne. U ovakvo što se ne ide bez temeljite koordiniranosti svih aktera. A vremena nema puno, sve treba biti gotovo do 15.lipnja.“

Vidi se pravi smjer

Ulozi su izuzetno visoki, s obzirom na pretjeranu – danas je to jasnije nego ikad prije – ekonomsku orijentiranost Hrvatske turizmu. Krešić povrh toga napominje da sad, u okviru krizne strategije, treba pažljivo razmotriti razne pojedinačne zemlje u kojima hrvatski turistički sektor nalazi svoje potrošačko tržište: „Veliki dio populacije nekih zemalja je procijepljen u znatnoj mjeri. Nema razloga da im bilo kako otežavamo dolazak, naprotiv. Treba ih ciljano poticati da dođu.“

Ujedno je to još jedan razlog zbog kojeg je direktor Instituta za turizam optimističniji, kako nam je rekao, nego što je bio donedavno. „Mislim da ćemo izvući dobar dio sezone. Bilo je tu mnogo problema, kao što znamo, ali još je na vrijeme da ih prevladamo, ako se prione kako treba. Daleko smo od gotovog posla, naravno, ali već se vidi pravi smjer. Sad pričekajmo da se to valjano i organizira te provede“, dodao je Damir Krešić.

Povjerenje treba vratiti djelom

Provedba je započela s juga Hrvatske, najprije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Bivša ministrica turizma RH i poznata nekadašnja menadžerica u tom sektoru Pave Župan Rusković drži da je samo cijepljenje turističkog radništva svakako najvažniji segment ove akcije. Ipak, kritički je nastrojena prema određenim aspektima pristupa ovoj ukupnoj problematici. Prije svega se osvrnula na loše prošlogodišnje iskustvo s epidemijom koja je usred turističke sezone izmaknula kontroli javnih službi, pa je i već stečeno povjerenje turista iznenada naglo opalo.

„Tako mislim i da smo promotivnom kampanjom pod nazivom 'Safe stay in Croatia' krenuli prerano, još prije dva mjeseca, a potom sve do danas nije napravljeno ništa da bi se stalo iza tih riječi o sigurnom boravku. Lanjski fijasko nam nikako ne ide u prilog, jer kompromitirani smo bili naočigled čitavog svijeta. I ne treba sad to povjerenje nastojati vratiti najprije riječima, nego prvo jasnim djelom“, rekla nam je Župan Rusković.

Ona smatra da se ne treba razbacivati ni s previše kojekakvih gratis-ponuda koje stvaraju pogrešan dojam. „Otprilike, kao da reklamno pokušavamo nešto nadoknaditi, ali zaobilaznim putem", nastavlja bivša ministrica, „umjesto da garantiramo sigurnost i vrijednost proizvoda koji nudimo na tržištu."

Osigurati brze testove

Dio turista bi rado iskoristio i takve ponude, po njezinu mišljenju, ali cjelokupna slika o kvaliteti i sigurnosti ne bi se trebala graditi na taj način. Jer, uostalom, Hrvatska je relativno malena turistička destinacija, i ne treba joj masovnost posjete pod svaku cijenu, nego čvrsta reputacija.

U poželjne prednosti Hrvatske bi svejedno trebalo uvrstiti mogućnost brzog testiranja za goste na povratku, slaže se naša sugovornica.Puno dolazaka mogli bi ovisiti o tome moraju li turisti na povratku u svoju zemlju otići u karantenu tj. izolaciju, ili bi im se priznao negativan test koji bi brzo i efikasno obavili na odlasku iz RH.

No dotad ćemo zacijelo već imati priliku bitno potpunije suditi o uspješnosti ovogodišnje zdravstveno-sigurnosne pripreme Hrvatske za novu turističku sezonu. Pored optimizma, ako se ravnati po dosadašnjim utiscima, bit će ipak nužna i dobra mjera konstruktivnog opreza te samokritičnosti.