Buđenje građanske svijesti ili zaoštravanje krize

U Bosni i Hercegovini se proteklih desetak dana događalo ono od čega su političke elite u toj zemlji strahovale još od Daytona. Građani različitih nacionalnosti ujedinili su se u borbi za svoja prava tražeći na prosvjedima hitno donošenje zakona o jedinstvenom matičnom broju građana (JMBG).

Koliko god bila mala, podrška Banjalučana sarajevskim demonstrantima užasnula je nacionalističku vrhušku Republike Srpske (RS), tvrde analitičari, pojašnjavajući da takva podrška podriva ključne principe podjela na etničkoj i vjerskoj osnovi i razbija zablude o nemogućnosti zajedničkog života u toj zemlji.

Politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić podsjeća da se radi o klasičnoj etno-nacionalnoj mantri po kojoj tamošnje političke elite funkcioniraju. „I one nastoje pokazati kako je javnost podijeljena na srpsku, hrvatsku i bošnjačku i kako može funkcionirati samo u okviru zadatih nacionalnih torova“, kaže Tanja Topić.

Izbjegavati politizacije prosvjeda i podjele na etničkoj osnovi

Zabrinuta je i politička elita u Federaciji BiH koja se, podržavajući zahtjeve sarajevskih demonstranata, sada želi riješiti pogubnih političkih aranžmana sklopljenih u procesu uspostave vlasti nakon izbora 2010. godine.

Politički analitičar Srđan Puhalo vjeruje da apolitične građanske demonstracije mogu pozitivno utjecati na društvene promjene u BiH. Prema njegovom mišljenju, građani se moraju bolje „umrežiti i organizirati“ kako bi se pri prosvjedima pritisak ravnomjernije vršio na cijeloj teritoriji BiH. „Pri tome, koliko je god to moguće, treba izbjegavati bilo kakve podjele na etničkoj osnovi“, tvrdi Puhalo.

No, BiH je još uvijek podijeljeno društvo u kojem su različiti nacionalni interesi suprotstavljeni zajedničkom građanskom djelovanju na razini cijele države. Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović kaže kako se ne treba zanositi da će to stanje biti promijenjeno preko noći.

Demonstracije mogu utjecati na društvene promjene u BiH

„Međutim, JMBG se tiče svih nas i tu je potrebno zajedničko djelovanje. To je dobro, sve dok se ne politizira, dok ne predstavlja skupljanje političkih poena za neku političku opciju. To pokazuje da građani imaju elementarno dostojanstvo da se bore za ono što im pripada“, kaže Trifunović.

Sarajevske i banjalučke demonstracije pokazale su da građani mogu utjecati na donošenje odluka u institucijama vlasti. Darko Brkan iz Udruženja građana „Zašto ne“ podsjeća da je pod pritiskom prosvjeda donesena privremena odluka o JMBG-u. „Bitno je da su građani naučili da na ovaj način mogu nešto uraditi i da je to, u ovim okolnostima, vjerojatno jedini mogući način da se dođe do rezultata“, kaže Brkan.

Ni protesti u RS-u nisu ostali bez rezultata. Visoki funkcionar vladajuće političke stranke morao je otići sa stranačke funkcije nakon što je uvrijedio studente, dok je predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio raspisivanje tendera za izgradnju studentskog paviljona, što je bio jedan od studentskih zahtjeva.

Mač s dvije oštrice

Sarajevski profesor Zdravko Grebo smatra da su, nakon desetljeća letargije, prosvjedi u Sarajevu i Banjoj Luci prvi znak buđenja građanske svijesti u BiH. „Uspjeh akcije ljudi koji su organizirali ovo u Sarajevu budi nadu da će se i oko nekih drugih, možda globalno značajnijih pitanja, također pokrenuti masovne akcije i masovni prosvjedi“, kazao je Grebo u programu Federalne televizije.

No, analitičari se pribojavaju da bi demonstracije mogle biti iskorištene i za produbljenje političke krize u BiH i daljnju podjelu zemlje. Podsjećaju da su srpski i hrvatski dužnosnici u institucijama BiH, pod izgovorom da Sarajevo nije siguran grad, već najavili da neće dolaziti na sjednice Vijeća ministara, što bi moglo izazvati novu blokadu rada državnih institucija.