1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PovijestNjemačka

Burna povijest njemačko-poljskog dvorca

Jacek Lepiarz
3. rujna 2023

Barokni dvorac plemićke obitelji von Lehndorff čiji je izdanak, Heinrich, bio jedan od onih koji su sudjelovali u neuspjelom atentatu na Hitlera 1944., u jako je lošem stanju. Ali, radi se na tome da se to promijeni.

https://p.dw.com/p/4VfZ9
Dvorac plemićke obitelji Lehndorff
Dvorac plemićke obitelji LehndorffFoto: Deutsch-Polnischen Stiftung Kulturpflege und Denkmalschutz/dpa/picture-alliance

Imanje njemačke obitelji von Lehndorff u Steinortu (Sztynort) u Poljskoj, stoljećima je bila jedna od najvećih i najživopisnijih plemićkih rezidencija u Istočnoj Pruskoj. Ogroman kompleks nalazi se na sjeveru područja Mazurskih jezera, na poluotoku okruženom s tri jezera.

Novinarka i kasnija urednica tjednika Die Zeit, Marion Gräfin (grofica) Dönhoff, koja i sama potječe iz Istočne Pruske i koja je u srodstvu s von Lehndorffovima, rekla je svojedobno da je to „magično mjesto“.

Heinrich von Lehndorff i vrijeme nacizma

Posljednji njemački vlasnik, Heinrich von Lehndorff (1909.-1944.) preuzeo je brigu o imanju 1936. i angažirao tada najbolje restauratore iz Berlina da obnove oronuli dvorac koji je nakon toga zablistao.

Von Lehndorff je nastavio tradiciju obitelji koja je dala mnogo pruskih časnika i koji je i sam bio časnik Wehrmachta, doduše nižeg ranga. Na početku Drugog svjetskog rata, prvo je bio raspoređen u Poljskoj, a kasnije kao poručnik u štabu general-feldmaršala Fedora von Bocka koji je vodio operaciju Barbarossa, odnosno napad na Sovjetski Savez.

Führerov bunker Wolfsschanze se nalazi u blizini dvorca obitelji Lehndorff
Führerov bunker Wolfsschanze se nalazi u blizini dvorca obitelji LehndorffFoto: Suzanne Cords/DW

Navodno je masakr Wehrmachta nad Židovima u Bjelorusiji u kojem je u listopadu 1941. ubijeno oko 7.000 ljudi, bio odlučujući da se on pridruži skupini časnika Wehrmachta koja je planirala atentat na Hitlera.

Njegovo imanje u Steinortu se nalazilo samo 14 kilometara od Hitlerovog stožera Wolfsschanze. U to vrijeme u dvorcu von Lehndorffa živio je i radio Hitlerov ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop, sa svojim suradnicima i osiguranjem iz Gestapoa. Tri godine su dakle u dvorcu proveli jedan od najbližih Hitlerovih povjerenika i čovjek koji je htio ubiti Führera.

Pokušaj atentata na Hitlera izvršen je 20. srpnja 1944. Već sljedećeg dana, 21.7.1944. kada su ga SS-ovci htjeli uhapsiti, Heinrich je skočio kroz prozor palače i pobjegao je. Kasnije je uhićen i 4. rujna obješen u berlinskom zatvoru Plötzensee.

Sudbina posjeda nakon Drugog svjetskog rata

Nakon rata, palača je prvo služila kao stambena zgrada sovjetske vojne komande, a zatim kao administrativno sjedište jedne poljoprivredne zadruge.

Tko danas krene od marine na jezeru Steinort, svega nekoliko stotina metara do dvorca, može samo zamisliti stari sjaj rezidencije i njezin povijesni značaj.

Prozori su zazidani ili obloženi daskama i prekriveni crnom folijom. Žbuka se osipa s fasade na koju se naslanjaju napuštene skele. Nekada tako uredan park je zarastao. Sve to nije odvratilo jednu obitelj roda koja se gnijezdi na krovu dvorca.

Povjesničarka iz ovog kraja

Ali, pažljivi posjetitelji će otkriti tragove ljudi kojima je stalo do sudbine ovog historijskog mjesta, kao što je informativni punkt u zapadnom krilu dvorca.

Njemačka historičarka Bettina Bouresh bori se od ranih 1990-ih da se dvorac obnovi. Odrasla je u Ruhrskoj oblasti, u Zapadnoj Njemačkoj, uz priče iz istočne Pruske koje joj je pričala njezina majka, koja odatle potječe, iz Allensteina. Nakon rata, ogroman broj Nijemaca je naime protjeran ili je pobjegao iz Poljske – u smjeru zapada.

Kada je pala Željezna zavjesa, Bouresh je prvi put došla u ovaj kraj i zaljubila se u Steinort. Osnovala je dva udruženje kako bi u Njemačkoj pobudila zanimanje za to zaboravljeno mjesto i prikupila novac za njegovu obnovu. Uspjelo joj je pridobiti poljske povjesničare i arhitekte, kao i neke nevladine organizacije.

Prekretnica na stoti rođendan von Lehndorffa

Bouresh je uspjela uspostaviti kontakt s članovima obitelji Lehndorff. Jedna od četiri kćerke Heinricha von Lehndorffa, Vera Gräfin von Lehndorff (84), koja se smatra prvim njemačkim supermodelom i koja je poznata kao „Veruschka“, došla je u Steinort 2009. na 100. rođendan svog oca Heinricha von Lehndorffa, kada je ispred zamka postavljen i kameni spomenik.

Tada je kompleks preuzela Poljsko-njemačka zaklade za očuvanje kulture i zaštitu spomenika (PNF).

Sa svojom njemačkom sestrinskom zakladom u Görlitzu, PNF je uspio osigurati građevinu od rušenja. Privatnim donacijama iz Njemačke i financijama njemačkih i poljskih ministarstava kulture, zgrada je stabilizirana, a krov "pokrpan". Od tada se nastavlja borba s vremenom i za novac za nastavak renoviranja.

Novi koncept: izložbeno-edukativni centar

Ali, jednako važno kao očuvanje zgrada je i pitanje: što bi trebalo učiniti s tim kompleksom?

Na inicijativu njemačke generalne konzulice u Gdanjsku, Cornelije Pieper, njemačko-poljskoj grupi stručnjaka je prošle godine povjeren zadatak da razvije koncept za Steinort. Predsjednici stručne skupine, historičari Dieter Bingen iz Njemačke i Robert Traba iz Poljske, predstavili su koncept sredinom kolovoza 2023.

U baroknoj zgradi trebala bi se smjestiti izložba i dokumentacija o povijesti dvorca, obitelji Lehndorff i poljskoj poslijeratnoj historiji ovog mjesta. Također bi se trebalo odati počast Heinrichu von Lehndorffu, iako, kako je Bingen naglasio, u Steinortu „ne treba praviti njemački spomenik“.

Reč je o „kulturnoj sukcesiji“, naglasio je Traba. „Nova kvaliteta nastaje iz sučeljavanja njemačkog nasljeđa i tradicije koju su donijeli poljski stanovnici“, objasnio je povjesničar.

Bettina Bouresh
Bettina BoureshFoto: Iwona Zakrzewska-Lepiarz/DW

Traži se 30 milijuna eura

Oba historičara su istakla da se zbog rata Rusije protiv Ukrajine, promijenila geopolitička situacija ovog mjesta. Na samo 20 kilometara zračne linije od ruske eksklave Kalinjingrad, Steinort se s periferije preselio u centar Europe.

Pored izložbi, ovdje bi se trebala otvoriti i Akademija Mazurija, kao forum za europski dijalog. U tom „laboratoriju civilnog društva", pored Nijemaca i Poljaka, mogli bi sudjelovati i Ukrajinci i Bjelorusi.

Cijena realizacije ovog projekta procijenjena je na 30 milijuna eura. Odakle će doći novac, još uvijek nije jasno. Generalna konzulica Pieper tijekom jeseni želi kontaktirati zainteresirane zastupnike u Berlin, te ih pridobiti za ideju restauracije dvorca.

Vremena nema mnogo, dvorac sve više propada. Sljedeće 2024. navršava se 80 godina od pokušaja atentata na Hitlera. A ni povjesničarka Bouresh ne želi odustati. „Uložili smo previše ljubavi i novca u to“, kaže ona. „Sad više nema odustajanja".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu